Vlada Republike Hrvatske održala je telefonsku sjednicu na kojoj je donesena odluka o nastavku regulacije cijena naftnih derivata. Ova je mjera poduzeta kao odgovor na nedavne trendove na svjetskim tržištima, gdje su zabilježena značajna povećanja cijena nafte i naftnih derivata. Bez donošenja ovih mjera, cijene benzina i dizela na domaćem tržištu bilježile bi rast, što bi opterećivalo potrošače i gospodarstvo.
Ključni dio nove uredbe čini smanjenje poreza na gorivo. Vlada je odlučila sniziti trošarinu na benzinsko gorivo za 0,02 eura po litru. Istovremeno, provedena je značajnija korekcija na području dizelskog goriva, čija je trošarina smanjena za 0,09 eura po litru. Ovaj korak omogućio je postizanje niže cijene, no važno je napomenuti da je za provedbu smanjenja trošarine na dizel bilo potrebno osloniti se na specifično odobrenje Europske komisije. Europska komisija je dopustila privremeno smanjenje trošarina ispod minimalnih razina propisanih direktivama, što je omogućilo da trošarina na dizel padne ispod propisane minimalne razine, točnije za sedam eurocenta ispod te granice.
Uz promjene u poreznom opterećenju, provedene su i prilagodbe visine premije. Premija za oba glavna vrsta goriva, benzinsko i dizelsko, smanjena je za 0,02 eura po litru. Ove mjere, uz dodatno smanjenje, primjenjuju se na razdoblje od sedam dana, što osigurava privremeno olakšanje troškova prijevoza i proizvodnje.
Zbog navedenih mjera, najviša dopuštena cijena benzina na pumpama iznosi 1,67 eura po litru. Slično, najviša cijena dizelskog goriva ograničena je na 1,79 eura po litru. Osim ovih osnovnih derivata, regulirane su cijene ostalih proizvoda, pri čemu je najviša cijena plina (UNP) u spremnicima fiksirana na 1,33 eura po kilogramu, dok je cijena plina u bocama ograničena na 1,90 eura po kilogramu.
Svi propisi doneseni na današnjoj sjednici stupaju na snagu 8. rujna 2026. godine. Taj datum označava početak primjene novih cijena i uvjeta, čime se nastoji stabilizirati tržište i zaštititi kupce od naglih skokova cijena uzrokovanih volatilnošću na svjetskim tržištima sirovina. Ovakav pristup omogućuje vladi da aktivno upravlja troškovima života građana i poslovanja, uzimajući u obzir trenutne geopolitičke i ekonomske uvjete na globalnoj razini.
