Do sljedećeg ponedjeljka, 19. listopada, u javnom je savjetovanju prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu. Prijedlogom se predlaže smanjenje sigurnosne razlike, odnosno tolerancije pri mjerenju brzine.
Prema važećem pravilniku, od izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se 3 km/h. Kod izmjerenih brzina od 51 do 100 km/h tolerira se prekoračenje od 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.
S novim pravilnikom bi se, primjerice, u naselju gdje je ograničenje brzine 50 kilometara na sat, od zabilježene brzine od 86 km/h odbilo samo pet, a ne 10 km/h kao sada pa bi mjerodavna brzina bila 81 km/h. To je 31 km/h iznad ograničenja i time bi kazna iznosila čak 390 umjesto sadašnjih 130 eura.
U prošloj godini, prema podacima iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), od utvrđenih 320.046 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila, čak 200.137 ili 62 posto ih je utvrđeno fiksnim uređajima za nadzor brzine. U prvih osam mjeseci ove godine od ukupno utvrđenih 226.302 prekršaja prekoračenja brzine, čak 145.129 prekršaja ili 64 posto 'snimili' su fiksni uređaji za nadzor brzine.
Od lanjskih 320.046 utvrđenih prekršaja prekoračenja brzine, daleko najviše - čak 124.611 - bila su prekoračenja od 10 do 20 kilometara na sat veća od dopuštene u naseljima. U Hrvatskoj se trenutno koristi 206 fiksnih kamera koje se raspoređuju na 807 lokacija.
U MUP-u kažu kako se kamere premještaju na različite lokacije u raznim vremenskim intervalima, sukladno procjeni nadležne policijske uprave. Najviše lokacija fiksnih kamera za nadzor brzine nalazi se na područjima Policijske uprave splitsko-dalmatinske i Policijske uprave zagrebačke - po 86 u svakoj, te 62 na području PU Međimurske. Najmanje lokacija fiksnih kamera je na područjima PU karlovačke - 12 i PU požeško-slavonske - 13.
U MUP-u ističu da se fiksnim kamerama uglavnom utvrđuju prekršaji prekoračenja brzine kretanja vozila no ako je na snimci vidljiv, primjerice, prekršaj korištenja mobitela za vrijeme upravljanja vozila, nekorištenja sigurnosnog pojasa ili neko drugo protupravno ponašanje, vozača ili putnika može se kazniti i za takve prekršaje. U MUP-u kažu kako ne vode zasebnu statistiku po vrsti prekršaja već skupno za sve novčane kazne na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
U Godišnjem izvješću o izvršenju državnog proračuna vidi se kako je prošle godine od kazni za prometne i ostale prekršaje u nadležnosti MUP-a naplaćeno čak 80,77 milijuna eura, što je 11,6 milijuna više nego 2024. godine.
