Hrvatski sabor odbio je inicijativu za opoziv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koju je pokrenuo SDP zbog slučaja nezakonitog odlaganja opasnog otpada na području Gospića. Od ukupno 136 zastupnika koji su sudjelovali u glasovanju, njih 55 podržalo je prijedlog, dok je 79 bilo protiv. Za rušenje Vlade bilo je potrebno najmanje 76 glasova.
Među zastupnicima koji su ostali suzdržani bio je Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjever, kao i nezavisni zastupnik Branko Kolarić. Kolarić, bivši SDP-ovac, izjavio je za Jutarnji list da nema namjeru biti dio vladajuće većine te da ga nitko nije kontaktirao ni tražio da im se priključi. Također je poručio da kao osoba ne može podržati opciju koja za premijera nudi Sinišu Hajdaša Dončića, predsjednika SDP-a, ocijenivši da je Hajdaš Dončić po njemu "uteg za opoziciju". Kolarić tvrdi da nema nikakve dogovore ni s vladajućima ni s oporbom oko glasanja u Saboru te da će glasati za one prijedloge za koje smatra da su dobri. Istaknuo je i da želi izgurati projekt bolnice u Blatu, koji je bio dio predizbornog programa kada je ulazio u Sabor, te da je to bio njegov osobni doprinos da se tamo napravi dječja bolnica.
Glasanju je prethodila burna rasprava u kojoj je oporba odgovornost za slučaj Gospić vezala izravno uz premijera i funkcioniranje državnih institucija. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je da razlozi za opoziv nadilaze slučaj Gospić te da je glavni problem "rasap nadzora, odgovornosti, društva". Optužio je Vladu da nije iskoristila ovlasti koje je već imala kako bi intervenirala, osigurala sanaciju i naplatila troškove odgovornima, uz poruku: "Imali ste ovlast i novac, ali ste zakopali političku odgovornost". Sandra Benčić iz Možemo! ustvrdila je da je odgovornost premijera nepobitna te naglasila da su institucije još od 2022. imale informacije o događajima u Gospiću, dok građani nisu bili upozoreni. Nikola Grmoja iz Mosta poručio je da Vlada opstaje zahvaljujući "golim interesima" vladajuće većine i ustvrdio da je politički već pala kada je dopustila da institucije zakažu u slučaju otpada u Lici.
Zastupnici vladajućeg HDZ-a osporavali su dio oporbenih tvrdnji te odgovornost za pojedine probleme povezivali s lokalnim vlastima. Ponavljali su da u Lici nije utvrđeno zagađenje zraka, vode ni tla, a raspravu su preusmjeravali i na zagrebačko odlagalište Jakuševec. HDZ-ova Majda Burić uzvratila je optužbama da su mostovci "politički ekstremisti i nasilnici". Vladajući su tvrdili da oporba tragediju i strah građana koristi za politički obračun. Tijekom rasprave prozivalo se zastupnike Domovinskog pokreta, a oporba je podsjetila da je DP prije ulaska u vladajuću koaliciju tražio Plenkovićev opoziv i kazneno ga prijavljivao. DP-ov Ivica Kukavica uzvratio je da je njegova stranka napravila ono što je obećala biračima i da je sudjelovala u formiranju Vlade desnog centra. Josip Borić je nakon glasanja poručio da Plenković ostaje premijer te da će Vlada riješiti problem otpada u Gospiću, Poznanovcu, Pazinu, Benkovcu i na drugim lokacijama.
Glasovanje o opozivu bilo je još jedan neuspješan pokušaj oporbe da dovede u pitanje povjerenje u Plenkovićevu Vladu. Tijekom deset godina njegova premijerskog mandata oporba je pokrenula ukupno 44 takva pokušaja. Sabor je istoga dana izabrao i novog glavnog ravnatelja HRT-a. Dražen Miočić, dugogodišnji novinar i urednik javne televizije, dobio je potporu 78 zastupnika, 11 ih je bilo protiv, a petero suzdržano, dok većina oporbe nije sudjelovala u glasanju. Miočić je na HRT-u od 1994. godine, na čelu javne televizije zamijenit će Roberta Šveba, a mandat mu traje pet godina.
Za novog potpredsjednika Sabora izabran je Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke, albanske, slovenske, crnogorske i makedonske nacionalne manjine. Za Hodžićevo imenovanje glasalo je 125 od 131 zastupnika, petero ih je bilo protiv, a Josip Dabro iz DP-a suzdržan. Hodžić je time postao najmlađi potpredsjednik u povijesti hrvatskog parlamentarizma i prvi na toj dužnosti iz redova bošnjačke nacionalne manjine.
