Vukovar i Vukovarci u srijedu će obilježiti uspomenu na najveću tragediju koja ih je zadesila u dugoj povijesti grada. Središnji komemorativni skup pod nazivom „Hrabrost, žrtva, sloboda“ održat će se u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“, a obilježava se 35. obljetnica stradanja Vukovara u Domovinskom ratu.
Sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima Vukovara i djelatnicima ratne bolnice Vukovar, u koloni sjećanja proći će od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće. U Vukovaru će biti cijeli državni vrh, predsjednik Republike Zoran Milanović te predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade, Gordan Jandroković i Andrej Plenković. Misu zadušnicu na groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić. Prema očekivanjima vukovarske gradske vlasti, komemorativnim događajima bit će nazočno najmanje 100.000 domoljuba iz Hrvatske i BiH.
Grad je pod opsadom bio 87 dana, a kao datum početka bitke za Vukovar obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u tenkovsko-pješački napad na grad. Agresor je s 30.000 vojnika i paravojnih skupina, te s oko 1.600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike krenuo na Vukovar. Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad, a puna tri mjeseca hrvatski branitelji su odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. Vukovar je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu. U gradu se nalazilo više od 15.000 civila.
Dana 18. studenog 1991., nakon tromjesečne opsade srpskih paravojnih postrojbi i jugoslavenske vojske, hrvatski branitelji i civili morali su se povući iz grada. Nakon pada vukovarskog prigradskog naselja Lužac 2. studenog razdvojeni su branitelji Vukovara i gradske četvrti Borovo naselje. Desetog studenog, padom obližnjih Bogdanovaca, svima je bilo jasno kako je pitanje dana kada se grad na Dunavu više neće moći braniti. U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice. Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracijske logore, te su mnogi ubijeni. Među ubijenima bilo je i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice.
Tijekom tromjesečne opsade, po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, ubijeno je i poginulo najmanje 2.717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske logore. Po podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, poginulo je 450 branitelja i 1.350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2.500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od logora. Razrušeni grad i njegovi građani našli su se pod okupacijom koja je trajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada su okupirani dijelovi vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.
Hrvatska još traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, a među njima je 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje vežu uz grad Vukovar. U četvrtak 19. studenoga Vukovarci će se prisjetiti stradanja gradske četvrti Borova naselja, a u petak 20. studenoga odati počast žrtvama ubijenim u Veleprometu i na Ovčari.












