Četrdeset i dvoje zatvorenika i pritvorenika u zagrebačkom zatvoru u Remetincu odbilo se danas ujutro nakon šetnje po dvorištu vratiti u ćelije, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa. Zatvorenici su naveli kako prosvjeduju protiv uvjeta u Remetincu, a prema neslužbenim informacijama kao razlog mirnog prosvjeda istaknuli su broj kvadrata u kojima su smješteni.

Zatvorenici su naveli i da mnogi od njih nemaju svoj krevet, već su prisiljeni spavati na strunjačama na podu ćelija. Nakon što su pozvani dodatni pravosudni policajci, rekli su kako ne žele sukob te su se mirno vratili u ćelije. Navodno su najavili da će se ovakvi prosvjedi nastaviti za nekoliko dana ukoliko se nešto ne promijeni.

Glasnogovornik Sindikata pravosudne policije Hrvatske Jelenko Krešo izjavio je da su obećani modularni zatvori s kojima se kasni te da se kao rok za njih spominje proljeće. Kazao je i da se krenulo u obnovu zatvora u Bjelovaru, no za zatvorenike nije osiguran smještaj, pa je dio prebačen u Remetinec. Isto je, dodao je, bilo sa zatvorom u Sisku koji je srušen u potresu te se u tih sedam godina nije napravio niti jedan novi zatvor.

Krešo je istaknuo da nikada nisu dobili informaciju koliki je zaista kapacitet Remetinca. Prema njegovim riječima, Remetinec je građen za 550 ljudi, ali su se onda neke druge prostorije pretvarale u ćelije. U Remetincu je, prema riječima jednoga od pravosudnih policajaca, u posljednjih desetak godina uvijek smješteno najmanje 1000 zatvorenika, dok je predviđen za smještaj oko 600 osoba. U pojedinim razdobljima primao je i do 1100 ljudi, a u sobama namijenjenima manjem broju zatvorenika boravilo je i po osam zatvorenika.

Sindikat upozorava na nedostatak ulaganja u nove kapacitete, ističući da Hrvatska od osamostaljenja nije izgradila nijednu novu kaznionicu. Tijekom 2025. upozoravali su da se u sobe unose dodatni madraci, a zatvorenici zbog manjka prostora jedu na krevetima. U listopadu ove godine stanje su opisali kao najteže u modernoj povijesti zatvorskog sustava, navodeći da se kreveti postavljaju i u hodnike te da prenapučenost i manjak zaposlenika ugrožavaju sigurnost.

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, svaki bi zatvorenik trebao imati najmanje četiri četvorna metra prostora i deset kubičnih metara u spavaonici. Zatvorski sustav krajem 2025. bio je popunjen 126 posto kapaciteta, a u zatvorenim uvjetima 142 posto. To odgovara prosjeku od oko 3,17 četvornih metara po zatvoreniku, odnosno 2,82 u zatvorenim uvjetima.

Zbog neodgovarajućih uvjeta u zatvorima Hrvatska je izgubila niz postupaka pred Europskim sudom za ljudska prava. Posljednja poznata presuda donesena je u lipnju ove godine, u predmetu Petra Šarca, člana narkokartela, kojemu je dosuđeno 5700 eura odštete i 1080 eura troškova postupka. Najviša naknada koju je Hrvatska morala platiti iznosila je 15.000 eura u dva slučaja.

Krešo je izjavio da su sve vlade podjednako krive te da, ako se nešto dogodi, ide njima na dušu. Poručio je i da je nečinjenje kazneno djelo. Podsjetimo, najveći štrajk izbio je 2008. godine, kada je oko 400 zatvorenika u Lepoglavi tjedan dana odbijalo jesti i raditi, a štrajku se pridružilo oko 150 zatvorenika u Remetincu i nekolicina u Rijeci. U siječnju 2010. prosvjedovalo je oko 140 pritvorenika u splitskim Bilicama, a te godine prosvjedovale su i zatvorenice u Požegi. U srpnju 2011. glađu je štrajkao Slobodan Đurović, osuđen zbog sudjelovanja u atentatu na Ivu Pukanića, a sličan prosvjed najavljivao je general Vladimir Zagorec. Nezadovoljstvo je izrazio i Ivo Sanader.