Zlatni rat, jedna od najpoznatijih plaža na Jadranu, kritično je ugrožen procesima koji nisu samo prirodni. Na Facebook stranici "Otok Brač bez cenzure" objavljeno je upozorenje o "5 do 12" za spas Zlatnog rata, a stručnjaci i mještani Bola upozoravaju da ljudski faktor ubrzava eroziju.
More dopire do korijenja borova na Zlatnom ratu, a na dijelovima plaže sve je manje šljunka. More je potkopalo i srušilo borove na žalu zapadne strane Zlatnog rata, što nije rijetkost nakon jačih nevremena. Otočani napominju da na eroziju i uništavanje utječu i propeleri brodova te da su uzrok gubitka šljunka.
Kao gorući problem ističe se sidrenje plovila u neposrednoj blizini plaže. Nekontrolirano sidrenje brodova i katamarana uništava morsku travu (posidoniju) koja stabilizira dno, a valovi od propelera i velikih plovila neprestano odnose šljunak s morskog grebena. Sidrenje direktno djeluje na livade posidonije koje su važna staništa brojnih morskih organizama i imaju ulogu u stabilizaciji sedimenta te ublažavanju erozije obale. Nasipavanja obale u okolici trajno mijenjaju morske struje koje su tisućljećima prirodno hranile i oblikovale Zlatni rat.
Sidrenje je regulirano Pravilnikom o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. Prema tom pravilniku ne smije se sidriti na udaljenosti manjoj od 150 metara od prirodne plaže, odnosno 50 metara od plažnog konopa uređenog kupališta. Udruga Sunce je u srpnju 2024. godine zajedno s Javnom ustanovom More i krš, Općinom Bol i drugim partnerima provela akciju informiranja nautičara na Zlatnom ratu, s ciljem upozoravanja na štetu koju sidra mogu prouzročiti osjetljivim podmorskim livadama. U Planu rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije iz 2024. godine spominju se ogroman nautički pritisak i nekontrolirano sidrenje uz Zlatni rat.
Bračani zahtijevaju hitnu i strogu zabranu sidrenja oko plaže i uvođenje ekoloških bova, sanaciju i zaštitu rubnih dijelova borove šume kako bi se spriječilo daljnje rušenje stabala te održivo upravljanje kao prioritet, pri čemu turistički profit ne smije biti ispred zaštite prirode. Na društvenim mrežama spominje se mogućnost da su pojedini zahvati na obali promijenili prirodno kretanje mora i šljunka.
Načelnica Bola Katarina Marčić je u ožujku 2026. izvijestila da je Općina izradila Studiju erozije obale i polja posidonije te Kartu geohazarda podmorja područja Zlatnog rata. Javna ustanova More i krš izradila je projektni zadatak za sustavno praćenje procesa prihranjivanja plaže, a predviđa se jednogodišnje praćenje i analiza morskog i kopnenog dijela Zlatnog rata kako bi buduće odluke bile znanstveno utemeljene. Vrijednost istraživanja iznosi više od 375.000 eura bez PDV-a.
Zlatni rat je jedinstveni geomorfološki fenomen nastao dugotrajnim djelovanjem valova, morskih struja i taloženjem sedimenta. Vrh plaže može se, ovisno o vremenskim prilikama, zakretati prema istoku ili zapadu. Zaštićen je kao značajni krajobraz od 1965. godine, a podmorje Zlatnog rata obuhvaćeno je europskom ekološkom mrežom Natura 2000.
