Arhitekt Jerko Rošin, tvorac projekta crkve Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu, iznio je niz tvrdnji vezanih uz proces nastanka i izgradnju ovog sakralnog objekta. Rošin, rođen 1942. godine u Splitu i član Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske, naglasio je kako je inzistirao na raspisivanju arhitektonskog natječaja umjesto izravne dodjele posla, što je smatrao etički ispravnijim pristupom.
Natječaj za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje župne crkve i pastoralnog centra bio je pozivnog i anonimnog karaktera, a trajao je od 31. listopada 2008. do 31. siječnja 2009. godine. Ocjenjivački sud odabrao je Rošinov rad, a detalji o tom postupku potvrđeni su arhivskom dokumentacijom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Rošinov dizajn bio je inspiriran Kninskom tvrđavom, pri čemu je crkvu izvana zamislio stamenom, kamenom i bez nepotrebnih ukrasa, profila ili bižuterije.
U interijeru, arhitekt je želio stvoriti prostor koji omogućuje koncentraciju prema oltaru i vlastitu kontemplaciju. Prirodne sunčeve zrake trebale su stvarati dinamiku prostora bez dodatnih dekorativnih efekata. Rošin smatra da je crkva bila u najboljem stanju dok je bila u betonu, navodeći da su betoni u izvedbi tvrtke "Graditelji Svratišta" bili savršeni. Gradnja je službeno počela 25. rujna 2011. godine, a crkva je otvorena i posvećena u kolovozu 2015., uoči 20. obljetnice operacije Oluja.
Iako Grad Knin u svojim navodima navodi Jerka Rošina kao autora arhitektonskog rješenja, za interijer navodi Antu Vrbana. Rošin tvrdi da je tijekom četiri godine gradnje bio prisutan na gradilištu i davao odgovore na sva pitanja, te naglašava da nitko drugi osim njega nije bio uključen u praćenje gradilišta tijekom tog razdoblja. Osim arhitektonskog rada, Rošin je objavio i knjigu pod naslovom "Krov nad oltarom".
