Kina je zabilježila pad emisija ugljičnog dioksida, što je izravna posljedica složenih geopolitičkih promjena na Bliskom istoku. Pad emisija, koji iznosi jedan posto, rezultat je smanjene potrošnje nafte u zemlji, a taj se trend dodatno ubrzava sve većim korištenjem električnih vozila i razvojem javnog prijevoza. Ovi pomaci u strukturi potrošnje energije postali su ključni čimbenici koji oblikuju trenutno stanje na kineskom energetskom tržištu, koje je izravno povezano s globalnim geopolitičkim tenzijama.
Kineski uvoz nafte smanjio se za 32 posto, što je ekvivalentno gubitku od oko milijun barela dnevno. Ovakav pad uvoza, koji se u drugom tromjesečju osjetio kao pad potrošnje od 9 posto, najviše je zahvatio sektor prometa, gdje je korištenje nafte opalo za 16 posto. U prvoj polovici 2026. godine, kineski pomak prema električnim vozilima nadmašio je ekvivalent cijele britanske potrošnje nafte za razdoblje od šest mjeseci, što svjedoči o značajnom pomaku u navikama potrošnje.
Analize su pokazale da je oko dvije trećine pada u uvozu nafte nadopunjeno smanjenjem zaliha, a ne njihovim izgradnjama. Strateške rezerve nafte smanjene su umjesto da su izgrađene, što je dodatno doprinijelo padu uvoza. Preostala trećina pada uvozu nadopunjena je smanjenjem potražnje, pri čemu je veliki broj vozila na benzin i dizel ostao izvan prometa. U isto vrijeme, zabilježen je porast putovanja električnim automobilima, autobusima, vlakovima i kamionima.
Ove promjene odvijaju se u kontekstu globalnih tržišnih oscilacija, gdje su globalne cijene nafte porasle za oko 60 posto u tjednima i mjesecima nakon prvih američkih zračnih napada krajem veljače. Kina, kao najveći svjetski proizvođač, korisnik i izvođač baterija, električnih vozila, vjetroelektrana i solarnih panela, preuzima sve veći utjecaj na globalno tržište energenata. Ovi strateški pomaci naglašavaju sve veći utjecaj kineske industrije na globalno tržište energenata, istovremeno smanjujući ovisnost o tradicionalnim izvorima energije.
