Belgija se suočava s ozbiljnim posljedicama nedavnih ekstremnih vremenskih uvjeta, pri čemu je zabilježen ukupni porast od 2.935 prekomjernih smrtnih slučajeva. Ovaj podatak, koji obuhvaća razdoblje od 18. lipnja do 16. kolovoza, ukazuje na to da su toplinski valovi imali izrazito negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, uz ukupni porast smrtnosti od 22,6 posto u odnosu na uobičajene uvjete.
Najteže razdoblje zabilježeno je u prvoj polovici ljeta, točnije od 18. lipnja do 3. srpnja. Tijekom tog razdoblja maksimalne temperature dosegle su 30 stupnjeva Celzijusa, uz tri dana kada je toplina bila iznimno intenzivna, dosežući 35 stupnjeva. Posebnu opasnost predstavljala je noćna toplina, koja nije omogućavala tijelu da se oporavi od dnevnih vrućina. Upravo je u tom razdoblju zabilježen najveći broj prekomjernih smrtnih slučajeva, ukupno 2.035, što predstavlja najvišu razinu smrtnosti zabilježenu u okviru ove analize podataka od 2000. godine.
Druga faza toplinskog vala, koja je trajala od 4. do 17. srpnja, donijela je 535 dodatnih smrtnih slučajeva, što čini 14,8 posto ukupnog porasta. Treće razdoblje, od 28. srpnja do 16. kolovoza, obilježeno je 365 prekomjernih smrtnih slučajeva, što čini 7 posto ukupnog opterećenja. Iako su se ta kasnija razdoblja razlikovala po intenzitetu, oba su doprinijela ukupnom opterećenju.
Analiza pokazuje da većina smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima pogađa starije osobe, starije od 65 godina. Međutim, važno je napomenuti da su prekomjerni gubici zabilježeni i među mlađim osobama, što ukazuje na to da toplinski udar predstavlja opasnost za sve dobne skupine, iako su starije osobe statistički najranjivija skupina.
Ovi podaci odražavaju širi europski trend, gdje se slični ekstremni vremenski uvjeti bilježe u više zemalja. Stručnjaci upozoravaju da se takva ekstremna razdoblja, karakterizirana intenzivnom vrućinom, postaju sve češća, intenzivnija i dugotrajnija, što nameće potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama i jačanjem sustava zaštite zdravlja.
