Odnosi Sjedinjenih Država i Ukrajine napeti su nakon što je administracija Donalda Trumpa početkom 2025. obustavila odobravanje novih paketa pomoći Ukrajini. Kijev je Washington optužio za uskraćivanje ključne vojne pomoći, dok je Trump kritizirao Zelenskog zbog, kako smatra, nedovoljne spremnosti na pregovore o završetku rata.

Unatoč obustavi novih paketa, dio američkog oružja naručenog tijekom mandata Joea Bidena i dalje stiže u Ukrajinu. Prema podacima njemačkog Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu, SAD je od početka ruske invazije punog opsega 2022. Ukrajini pružio najmanje 131,5 milijardi dolara ukupne pomoći, čime je ostao najveći pojedinačni donator. Europska unija i njezine članice zajedno su, prema istim podacima, osigurale najmanje 228,5 milijardi dolara pomoći, čime je Europa preuzela veći dio financijskog tereta potpore Kijevu. Među članicama EU-a koje su izdvojile najviše vojne pomoći nalaze se Njemačka, Danska, Nizozemska i Švedska, a značajan doprinos dale su i Ujedinjeno Kraljevstvo te Norveška. Dio europske potpore dolazi u obliku kupnje američkog oružja koje europske države potom šalju Ukrajini, pri čemu transferi američkog oružja iz Europe u Ukrajinu zahtijevaju odobrenje američkog Ministarstva obrane.

Ukrajina se i dalje uvelike oslanja na američku vojnu tehnologiju, obavještajne podatke i pojedine ključne obrambene sustave. Među njima su proturaketni sustavi Patriot, satelitska komunikacijska infrastruktura Starshield i napredne tehnologije za upozoravanje na raketne napade. Jedan od najvećih problema ukrajinske protuzračne obrane nedostatak je presretačkih projektila za sustave Patriot. Zelenski je upozorio da kasne isporuke projektila koje su već bile dogovorene, a tijekom jednog od nedavnih ruskih napada na Kijev nijedan balistički projektil nije presretnut. Ukrajinske vlasti upozoravaju na poteškoće uzrokovane prekidima ili ograničenjima američke potpore, dok se ruski napadi nastavljaju.

Zelenski je ranije izvijestio da Ukrajina u nekoliko navrata nije dobila američka obavještajna upozorenja o mogućim balističkim napadima. Prema ukrajinskim dužnosnicima, zbog izostanka upozorenja pojedini ruski napadi pogodili su ciljeve bez pravodobnog upozorenja stanovništvu. Američki State Department i Trump odbacili su tvrdnje da je Washington ograničio razmjenu obavještajnih podataka, a Zelenski je poslije izjavio da razmjena podataka ponovno funkcionira. Ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da je ponovno uspostavljen puni pristup sustavu Starshield, no nije odmah bilo jasno jesu li se promjene osjetile na svim područjima zemlje. Ograničenja brzine i uporabe satelitske komunikacije ometala su rad presretačkih bespilotnih letjelica i otežavala vojne operacije na dijelovima bojišnice. Trump i pojedini visoki dužnosnici njegove administracije zanijekali su da su naredili ograničavanje ukrajinskog pristupa sustavu Starshield, a Elon Musk odbacio je tvrdnje da je samostalno donio odluku o ograničenjima, navodeći da o ograničenjima odlučuje američka vojska, a konačnu riječ ima predsjednik SAD-a.

Prema analitičarima, SAD na Ukrajinu može utjecati na tri glavna područja: gospodarskom, vojnom i političkom. Max Bergmann, direktor programa za Rusiju u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, izjavio je da europske države nemaju odgovarajuće zamjene za neke od tih američkih kapaciteta. Bergmann smatra da bi daljnji prekidi američke potpore mogli imati teške posljedice za Ukrajinu, uključujući veću gospodarsku štetu, veći broj civilnih žrtava i dodatno raseljavanje stanovništva, no sumnja da bi takav razvoj događaja sam po sebi slomio ukrajinsku volju za nastavkom borbe. Natia Seskuria iz britanskog instituta RUSI smatra da američki pritisak na Kijev daje Kremlju nadu da će nastavkom rata s vremenom oslabjeti i europska odlučnost da pomaže Ukrajini, dok John Lough iz New Eurasian Strategies Centrea upozorava da posljednji potezi Washingtona dodatno naglašavaju razilaženje SAD-a i Europe.

Trumpova administracija ovog je mjeseca odgodila primjenu novih sankcija Rusiji i omogućila izvoz ruskog dizela, a Trump je ukrajinske napade na ruske rafinerije okrivio za rast cijena goriva. Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva za završetak rata. Zelenski je poručio da Ukrajini treba konkretnija potpora saveznika, uključujući isporuku naprednijih projektila i nastavak sankcija protiv Rusije. Za CNN je izjavio: 'Ako ne možemo dobiti Starshield s normalnom brzinom kako bismo se branili, preživjet ćemo i ostati snažni.'