U Srbiji se u nedjelju, 25. listopada 2026., održavaju izvanredni parlamentarni izbori na kojima građani biraju novi saziv Narodne skupštine. Biračka mjesta otvorena su od 7 do 20 sati, a pravo glasa ima 6.451.292 birača. Glasanje se održava na ukupno 8.392 biračka mjesta, od kojih se 29 nalazi u kaznenim ustanovama.
Za 250 zastupničkih mjesta u Skupštini Srbije natječe se ukupno 2.418 kandidata s 18 izbornih lista. Polovica izbornih lista ima status manjinske liste. Izborni prag za ulazak u parlament iznosi tri posto, dok za liste nacionalnih manjina vrijedi prirodni prag. Glasački listići tiskani su u 29 jezičnih inačica.
Među listama koje sudjeluju na izborima su "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija", "Ivica Dačić – Faktor stabilnosti", "Studentska lista – Studenti pobjeđuju", "Rasim Ljajić – Ljudski (SDP-CDP)", "Savez vojvođanskih Mađara – dr. Balint Pastor", "Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje", "Ruska stranka – Srbija u BRICS-u – Slobodan Nikolić", "Autentična desnica – dr. Miloš Jovanović – Odvažno srpski", "Europska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš", "SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka", "Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK", "Liberalno zelena stranka – Za slobodniju i čišću Srbiju", "Biram pravdu – Biram budućnost", "Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvijek", "Tata, ovo je za tebe – Petar Đurić – premijer Srbije", "Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju", "Albanska koalicija" i "Majka Srbija – Gruda".
U inozemstvu je otvoreno 93 biračka mjesta u 37 država, gdje pravo glasa ima 102.147 birača. Birači s Kosova glasat će na 60 biračkih mjesta u Raški, Tutinu, Vranju i Kuršumliji. Na pojedinim biračkim mjestima u Beogradu redovi su se počeli stvarati i prije sedam sati ujutro, a red građana zabilježen je ispred biračkog mjesta u Osnovnoj školi Nadežda Petrović.
Izborni proces nadzirat će ukupno 16.271 promatrač iz 26 domaćih udruga te 57 stranih organizacija i udruga. Među promatračima su 622 međunarodna promatrača. Najviše promatrača imat će pokret Kreni-Promeni, njih 2.414, dok će MIM imati 2.407 promatrača. IT blokada će imati 1.622 promatrača, Crta 1.448, Čuvari pobjede 1.314, Građani na straži 1.250, Cesid 945, Erudita 837, Zapis 702, Narodna volja 650, a Nova generacija 606 promatrača. Ostale organizacije imat će manje od 300 promatrača.
Najbrojniji među međunarodnim promatračima bit će predstavnici Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), njih 291. Parlamentarna skupština OESS-a imat će 80 promatrača, Parlamentarna skupština Vijeća Europe 24, a Europski parlament 15 promatrača. Izbore će pratiti i predstavnici brojnih veleposlanstava i međunarodnih organizacija.
U središtu političke pozornosti nalaze se lista okupljena oko Aleksandra Vučića i Studentska lista nastala iz velikog prosvjednog pokreta. Lista "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" okupljena je oko Srpske napredne stranke (SNS), koja s koalicijskim partnerima sudjeluje u vlasti od 2012. godine. Aleksandar Vučić na izbore izlazi kao donedavni predsjednik države, a ostavku na predsjedničku dužnost podnio je 27. rujna kako bi se uključio u parlamentarnu izbornu utrku. Predsjedničke ovlasti privremeno je preuzela predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić. Vučić je najavio ambiciju da ponovno postane predsjednik Vlade Srbije.
Studentski prosvjedi postali su jedno od najvažnijih obilježja političkog života zemlje. Politički pokret koji danas izlazi pred birače počeo je jačati nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi. Studentski prosvjedi započeti su zahtjevima za utvrđivanjem odgovornosti za tragediju, a postupno su prerasli u širi pokret protiv korupcije i za učinkovitiji rad državnih institucija. Uslijedile su blokade fakulteta, masovni skupovi i prosvjedne šetnje diljem Srbije. Pokret je zatražio prijevremene parlamentarne izbore i formirao Studentsku listu "Studenti pobjeđuju", na kojoj se nalaze ljudi povezani sa studentskim prosvjedima, sveučilišni profesori, stručnjaci i predstavnici različitih društvenih skupina.
Srbija na birališta izlazi nakon gotovo dvije godine političkih i društvenih napetosti. Građani ne biraju ni predsjednika države ni premijera, nego zastupnike, a o sastavu buduće vlade odlučivat će parlamentarna većina koja se oblikuje na temelju izbornih rezultata. Birači imaju ukupno 18 mogućnosti, među kojima su druge oporbene stranke, dosadašnji partneri SNS-a i liste nacionalnih manjina.
Delegacija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe nakon posjeta Srbiji sredinom listopada upozorila je na izrazito polariziranu političku atmosferu, zabrinutost zbog nejednake medijske zastupljenosti te navode o pritiscima na birače i mogućoj zlouporabi javnih resursa. Izbore prati međunarodna promatračka misija OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji je objavu preliminarnih nalaza najavio za ponedjeljak, 26. listopada.
Promjene odnosa političkih snaga u Srbiji važne su i za susjedne države, uključujući Hrvatsku. Odnos prema Europskoj uniji, regionalna suradnja i položaj nacionalnih manjina ostaju pitanja od interesa za Zagreb. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini prvi put u svojoj povijesti nema kandidata ni na jednoj parlamentarnoj listi.
Glasanje završava u 20 sati, kada prestaje i izborna šutnja. Prve neslužbene procjene rezultata očekuju se tijekom večeri, a službeni rezultati bit će utvrđeni nakon obrade glasova i provedbe zakonom propisanih postupaka.
