Udruga Branitelji zajedno pokrenula je raspravu o društvenoj ulozi hrvatskih branitelja u 21. stoljeću. Od završetka Domovinskog rata prošlo je više od tri desetljeća, a u tom razdoblju promijenile su se i same braniteljske udruge i zajednice u kojima djeluju.
Polaganje vijenaca, paljenje svijeća, komemoracije, obljetnice ratnih postrojbi i hodočašća i dalje imaju svoje važno mjesto. No, kako ističu iz udruge, sjećanje na Domovinski rat ostaje temelj identiteta braniteljskih udruga, ali se njihova uloga ne iscrpljuje samo u obilježavanju obljetnica.
Nekada su, u vrijeme kada je većina branitelja bila u najaktivnijim godinama života, udruge prvenstveno bile mjesta okupljanja suboraca. Danas su članovi braniteljskih udruga stariji, mnogi su umirovljenici, a dio njih suočen je sa zdravstvenim, socijalnim ili egzistencijalnim problemima. Uz to, lokalne zajednice suočavaju se s izazovima poput usamljenosti starijih osoba, iseljavanja mladih, gubitka osjećaja zajedništva, slabljenja volontiranja i građanskog angažmana.
Unatoč tim izazovima, braniteljske udruge raspolažu velikim potencijalom. Njihovi članovi imaju životno iskustvo, organizacijsko znanje, osjećaj odgovornosti i sposobnost zajedničkog djelovanja. Upravo se ti resursi mogu staviti u funkciju šireg društvenog angažmana.
Udruge mogu pružati savjetodavnu pomoć braniteljima i njihovim obiteljima, organizirati edukacije, radionice i predavanja, te se uključivati u zaštitu okoliša, volontiranje, humanitarne akcije, suradnju sa školama i rad s mladima. Time mogu postati mjesto međugeneracijskog dijaloga i prostor u kojem se prenose vrijednosti odgovornosti, solidarnosti i domoljublja.
Rasprava koju je pokrenula udruga Branitelji zajedno otvara pitanje kako iskoristiti iskustvo i energiju branitelja za jačanje lokalnih zajednica. Tekst je napisao Željko Tomašić.
