Veliki dijelovi Europe i Azije trenutno se suočavaju s rekordnim toplinskim valovima, dugotrajnom sušom i razornim požarima koji uzrokuju humanitarne i ekološke krize. U europskim zemljama tijekom toplinskog vala krajem lipnja 2026. zabilježeno je više od 10.000 prekomjernih smrti. Ovi podaci odnose se na ukupnu smrtnost od svih uzroka koja prelazi očekivanu razinu za taj period godine, što ukazuje na izravan utjecaj ekstremnih temperatura na javno zdravlje.
Ovakvi događaji nisu izolirani slučajevi, već dio šireg trenda koji se ponavljao i u prošlosti. Tijekom ljeta 2003. vrućina je u Europi odnijela više od 70.000 života, što je do sada bio jedan od najsmrtonosnijih klimatskih događaja na kontinentu. Za 2022. godinu procijenjene su 61.672 smrti povezane s vrućinom, što potvrđuje da toplinski valovi ostaju ozbiljan izazov za europske zdravstvene sustave i društvo u cjelini.
Povećana učestalost i intenzitet vrućina dovode do drastičnog rasta potražnje za hlađenjem, što s druge strane opterećuje energetske sustave. Na hlađenje zgrada otpada gotovo 10 posto globalne potrošnje električne energije. International Energy Agency procijenila je da bi broj klima-uređaja u svijetu do 2050. mogao narasti s 1,6 na 5,6 milijardi. Ovaj eksplozivni rast potražnje stvara pritisak na mreže i povećava emisije stakleničkih plinova ako se energija ne proizvodi iz obnovljivih izvora.
Neravnomjerna raspodjela mogućnosti hlađenja predstavlja dodatni socijalni problem. Studija objavljena 2021. u časopisu Nature Communications procijenila je da bi do 2040. između 64 i 100 milijuna kućanstava priključenih na električnu mrežu u Brazilu, Indiji i Indoneziji moglo trebati hlađenje, ali si ga ne bi moglo priuštiti. Ova nejednakost naglašava potrebu za održivim rješenjima u urbanom planiranju i energetskoj učinkovitosti kako bi se zaštitili najranjiviji slojevi stanovništva od sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava.
