U Pazinu se održava zajednička sjednica županijske Skupštine i Gradskog vijeća Grada Pule, a jedina točka rasprave je stanje na odlagalištu otpada Kaštijun. Sjednicu je na prijedlog inicijative "Čist zrak, duga ljubav" sazvao predsjednik županijske Skupštine Valter Flego.
Na samom početku sjednice prezentaciju je održao Bojan Blagonić, bivši član Nadzornog odbora Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun i pokretač inicijative "Čist zrak, duga ljubav". Svoju prezentaciju počeo je usporedbom Kaštijuna i trenutno aktualnog nezakonitog odlagališta otpada u Gospiću, kazavši kako su količine otpada na Kaštijunu mnogo puta veće nego u Gospiću, ali i da na Kaštijunu nema potencijalno opasnog otpada kao što je to slučaj u Gospiću. Blagonić je predstavio analize površinskih voda koje pokazuju da su vode ispod odlagališta Kaštijun zagađene. Pozvao je županijske i gradske vijećnike da dobro prouče sve podatke dostupne s Kaštijuna te da pokrenu postupke za hitne promjene u načinu rada ŽCGO-a. Izjavio je da to postrojenje već osam godina uništava zdravlje ljudi koji žive u okolici Kaštijuna, a svoj govor završio je brojkom od 575 tisuća tona otpada koji je stigao na Kaštijun u proteklih osam godina iz cijele Istarske županije.
Za govornicu je zatim izašla direktorica ŽCGO-a Kaštijun Anja Ademi, koja je rekla da je njoj i drugim zaposlenicima Kaštijuna jasno da postoje veliki problemi u radu odlagališta te da je zato narušen odnos s lokalnim stanovništvom. Istaknula je da se u suradnji sa strukom treba pronaći način da odlagalište radi prema zakonu i bez mirisa koji štete normalnom životu građana. Kao najveći problem navela je 34 tisuće tona goriva iz otpada koji se nalazi na lokaciji, dodavši da su krenuli u odvoz tog goriva te da bi ono trebalo biti uklonjeno s Kaštijuna u idućih 12 mjeseci. Nakon odlaganja goriva iz otpada, kazala je, značajno će se poboljšati funkcionalnost Kaštijuna. Kao izazov je navela i 14 tisuća tona nečiste željezne frakcije koja se na Kaštijunu prikupljala od njegovog otvaranja i koja se zbog svoje nečistoće ne može tako lako zbrinuti, a za njezino kompletno uklanjanje trebale bi proći dvije do tri godine. Ademi je izvijestila i da je ovog ljeta smanjena količina mješovitog komunalnog otpada koji je iz drugih gradova stigao na Kaštijun te da su napravljene značajne financijske uštede. Naglasila je da na kvalitetu zraka utječe rad cijelog centra i da bi nakon odvoza skladištenog goriva iz otpada trebala porasti kvaliteta zraka u okolici, a kao sljedeću fazu najavila izgradnju plinskog postrojenja. Dodala je i da se aktivno ispituju tehnologije kojima bi se uklonili neugodni mirisi iz zraka. Uputila je apel svim jedinicama lokalne samouprave u Istarskoj županiji da u sljedećih šest do devet mjeseci značajno unaprijede odvojeno prikupljanje otpada, čime bi se stvorili preduvjeti za bolje recikliranje.
Poslije izlaganja Anje Ademi uslijedili su govori župana Borisa Miletića i gradonačelnika Pule Peđe Grbina. Grbin je u svom govoru istaknuo da je činjenica da je izgradnja Kaštijuna negativno utjecala na kvalitetu života ljudi u tom području te se ispričao svima kojima je Kaštijun negativno utjecao na živote, kao i zato što je i on uvjeravao ljude da će nakon otvaranja Kaštijuna sve biti bolje. Rekao je da su Kaštijun i Marišćina bili prvi i na njima se učilo te da se danas drugi centri otvaraju s puno višim standardima. Kazao je i da su Pula i Istra ostavljeni na cjedilu i s državne razine. Grbin je poručio da nije protiv zatvaranja Kaštijuna te da bi mu život bio lakši ako se Kaštijun zatvori, a život bi bio bolji i ljudima u okolici Kaštijuna. No, dodao je da trebamo biti odgovorni i reći gdje bi onda sav taj otpad trebao ići, kolika bi bila cijena te odluke i tko bi snosio trošak zatvaranja Kaštijuna. Rekao je da Pula neće biti prepreka zatvaranju ako smo spremni na takvu odluku, ali da bi bilo nekorektno i nefer da trošak zatvaranja bude samo na građanima Pule. Prozvao je državu jer ne želi sudjelovati u rješenju za problem Kaštijuna. Upozorio je da je rok do kojeg se smeće može voziti na Kaštijun 13 godina, nakon čega će se popuniti kapaciteti tog odlagališta. Pred svima u Istarskoj županiji je, kazao je, rok od tri godine da se utvrdi lokacija novog centra za gospodarenje otpadom na nekoj drugoj lokaciji, a za izgradnju novog centra potrebno je bar 10 godina. Grbin je rekao i da je pitanje koliko je učinkovito na Kaštijunu pokrenuti gradnju postrojenja za biostabilizaciju, za što je potrebno najmanje šest godina. Zaključio je da je to direktan odgovor na zahtjev inicijative, ali je to ujedno i njegov stav.
