U Gradskoj upravi Grada Rijeke u srijedu, 14. listopada 2026., održana je radionica europskog istraživačkog projekta HORUS. Radionica je provedena u okviru projekta „Rijeka – Zdravi grad“, a bila je posvećena oblikovanju preporuka za javne politike.
Radionicu su zajednički organizirali djelatnici Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke. Okupila je predstavnike gradske uprave, građane, stručnjake i druge dionike. Cilj je bio predstaviti dosadašnje nalaze projekta za Rijeku te kroz raspravu prepoznati prioritete i oblikovati prijedloge preporuka za buduće javnozdravstvene i urbane politike.
Projekt HORUS istražuje povezanost obilježja urbanog okoliša, životnih navika stanovnika i rizika od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti, osobito kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2. Posebnu pozornost posvećuje društveno osjetljivim skupinama te mogućnostima korištenja postojećih gradskih resursa za poticanje zdravijih životnih navika i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Uz Rijeku, projekt se provodi u Valenciji u Španjolskoj i Rotterdamu u Nizozemskoj.
Sudionicima su predstavljeni rezultati analize urbanih obilježja riječkih kvartova i istraživanja „Barometar zdravlja Grada Rijeke“. Predstavljena su i iskustva i stavovi stanovnika o mogućnostima i preprekama za zdrav život u njihovim četvrtima. Prikazana su i iskustva provedbe pilot-programa aktivnosti u zajednici, usmjerenih na poticanje tjelesne aktivnosti, zdravije prehrane, mentalne dobrobiti i zdravstvene pismenosti. Poseban naglasak bio je na stanovnicima četiriju riječkih kvartova – Srdoča, Drenove, Kantride i Škurinja.
U raspravi je naglašena potreba za redovitim održavanjem i čistoćom javnih prostora, boljom dostupnošću i uređenjem zelenih površina te osiguravanjem mjesta za odmor i druženje. Među prioritetima je i uklanjanje prepreka koje osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću otežavaju kretanje i korištenje javnih sadržaja. Sudionici su istaknuli da unaprjeđenje zdravlja ne zahtijeva uvijek izgradnju nove infrastrukture.
Jedan od zaključaka odnosio se na ravnomjerniju raspodjelu resursa i mogućnosti za zdrav život među kvartovima, uz uvažavanje različitih potreba njihovih stanovnika. Posebna pozornost posvećena je uključivanju građana u aktivnosti očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Raspravljalo se i o tome kako doprijeti do stanovnika koji se rjeđe uključuju u organizirane aktivnosti, motivirati ih na promjenu životnih navika i osigurati dugoročnu održivost programa. Otvoreno je i pitanje podjele odgovornosti između pojedinca, obitelji, lokalne zajednice, zdravstvenog sustava i gradske uprave.
Prijedlozi preporuka s radionice bit će dodatno razmotreni, vrednovani i potvrđeni u suradnji s relevantnim dionicima. Bit će objedinjeni s preporukama razvijenima u Valenciji i Rotterdamu te pridonijeti izradi zajedničkih preporuka projekta HORUS za javne politike i urbano planiranje. Projektne preporuke bit će predstavljene Europskoj komisiji kao stručna podloga za razvoj zdravijih i uključivijih urbanih sredina diljem Europe. Projekt HORUS financira Europska unija u okviru programa Obzor Europa, prema sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101136516.
