Rujan je na većem dijelu Hrvatske donio znatno više temperature od višegodišnjeg prosjeka, a prema ocjenama klimatologa Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) na većem dijelu obale prevladavale su ocjene "toplo" i "vrlo toplo". Najtoplije je bilo na krajnjem jugu — dubrovačko područje i otok Lastovo zabilježili su klimatološku ocjenu "ekstremno toplo".
U Dubrovniku je ovo bio drugi najtopliji rujan u povijesti mjerenja, odmah iza 2011. godine. U Splitu i Rijeci topliji rujnovi zabilježeni su tek 2011. i 2023. godine, što dodatno potvrđuje da je ovogodišnji rujan u samom vrhu najtoplijih zabilježenih na tim postajama.
Oborine su, za razliku od temperatura, u većem dijelu zemlje bile oko prosjeka ili ispod njega. Iznimka je bila zapadna Istra, gdje je zabilježeno izrazito kišovito razdoblje. U Poreču se nakupilo gotovo 220 litara kiše po četvornom metru, a rekordni je bio 11. rujna, kada je u samo jednom danu izmjereno čak 141 mm oborine.
Jedan od najjasnijih pokazatelja klimatskih promjena jest porast broja toplih noći — onih u kojima se temperatura ne spušta ispod 20,0 °C. U razdoblju od 1961. do 1990. godine splitski Marjan prosječno je bilježio 73 tople noći godišnje, u razdoblju od 1991. do 2020. taj se prosjek popeo na 83 noći, a u posljednjih 30 godina (1997. – 2026.) iznosi čak 89 toplih noći godišnje. Apsolutni rekord zabilježen je 2018. godine s čak 112 toplih noći. U Kninu je izjednačen dosadašnji rekord s jednom toplom rujanskom noći.
Dosadašnji dio 2026. godine na Jadranu svrstava se među najtoplije u povijesti mjerenja. U Splitu je po temperaturama 2026. godina prestigla čak i dosad rekordnu 2024. godinu.
Dugoročni modeli za ostatak jeseni i zimske mjesece predviđaju iznadprosječne temperature zraka uz povećanu vjerojatnost za "višak" oborina. Prvi tjedan listopada ipak protječe u znaku sušeg vremena, dok se krajem tjedna na Jadranu i u područjima uz njega očekuje jačanje oborina.
