Zbog sve izraženijih toplinskih valova temperature u Hrvatskoj bilježe značajan rast, a meteorolozi upozoravaju na učestalije ekstremne vremenske pojave. Prema procjenama, prosječna temperatura u posljednjih 30 godina bilježi značajan porast u usporedbi s prethodnim desetljećem, pri čemu se trend zagrijavanja sve više učvršćuje. Stručnjaci naglašavaju da se društvo mora pripremiti na sve češće i intenzivnije vremenske ekstremne pojave, uključujući dugotrajne suše, ali i lokalne obilne kiše koje mogu uzrokovati poplave.
Analize podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) potvrđuju da se trend zagrijavanja nastavlja, pri čemu se ljeti očekuje veći rast temperature nego zimi. U kolovozu, koji bilježi najveće povećanje prosječnih temperatura, većina hrvatskog prostora doživjela je rekordno visoke prosjeke. Na primjer, u nekim je dijelovima zabilježen prosjek tri do pet stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje 1991. do 2020. godine. U gradovima poput Splita i Dubrovnika izmjerene su temperature od 40 stupnjeva, što je rezultat kombinacije prirodnih klimatskih promjena i lokalnih uvjeta.
Jedan od ključnih pokazatelja zagrijavanja je porast broja toplih noći. U razdoblju od 1961. do 1990. godine, Zagreb-Maksimum je imao prosječno dvije, a Split 73 tople noći godišnje. U razdoblju 1991. do 2020. prosjek toplih noći porastao je na 5 u Zagrebu-Maksimumu, a 83 u Splitu. U razdoblju 1997. do 2026. Maksimum je imao prosječno osam toplih noći, a Split gotovo 89. U Zagrebu, zagrijavanju pridonosi efekt urbanog toplinskog otoka, što dodatno pojačava toplinske udare u gradskim sredinama.
Prosjek temperature od početka godine do kraja kolovoza u većini Hrvatske bio je drugi najviši, a toplije je bilo 2024. godine. DHMZ je ljetu 2026. dodijelio kategoriju ekstremno toplog, dok su u nekim dijelovima, poput Varaždina i Daruvara, bilježene manje ekstremne temperature. Iako pojedinačni vrući dani sami po sebi nisu nužno dokaz klimatskih promjena, dugoročni trendovi jasno ukazuju na sve veće temperature. Stručnjaci naglašavaju da, unatoč mogućim godišnjim promjenama, dugoročni trend zagrijavanja ostaje neupitan, što zahtijeva prilagodbu društva i sustava na nove klimatske uvjete.
Izvori: Vakula: Ljeta u Hrvatskoj postaju znatno toplija nego prije, Vakula: Ljetna ljeta u Hrvatskoj postaju znatno toplija nego prije
