Klimatske promjene odvijaju se brže nego što se ostvaruju rezultati mjera za njihovo ublažavanje, upozorio je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler gostujući u Dnevniku HTV-a. Hrvatska, prema njegovoj ocjeni, mora ozbiljnije pristupiti prilagodbi gradova sve višim temperaturama i učestalijim vremenskim ekstremima.
Govoreći o klimatskom summitu COP31 u Turskoj, Güttler je istaknuo sporost provedbe klimatskih mjera. Prema sadašnjim trendovima, prosječna globalna temperatura do kraja stoljeća mogla bi porasti za 2,8 Celzijevih stupnjeva. Ipak, situaciju smatra nešto povoljnijom nego u vrijeme donošenja Pariškog klimatskog sporazuma. "Vraćanjem na Pariški sporazum iz 2015. i 2016., tada je slika bila još crnja. Tada se nije govorilo o svijetu toplijem za 2,8 stupnjeva, nego o gotovo četiri stupnja", rekao je Güttler. No naglasio je da povoljnije dugoročne procjene ne znače da je klimatska kriza pod kontrolom.
Potrebno je dodatno ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova i ulaganja u prilagodbu. Među glavnim preprekama Güttler je izdvojio financijska ograničenja, političku volju i gospodarske interese. Posljedice klimatskih promjena postaju vidljive brže nego što provedene mjere daju rezultate, no pozitivni pomaci postoje, posebno u razvoju obnovljivih izvora energije. Solarna energija zauzima sve važnije mjesto u proizvodnji električne energije, uključujući Europsku uniju i Hrvatsku. Güttler smatra da Hrvatska mora dodatno ubrzati elektrifikaciju prometa kako bi smanjila emisije, a upozorio je i da će gospodarski snažnije države imati više mogućnosti financirati zaštitu stanovništva i infrastrukture od klimatskih promjena.
Ravnatelj DHMZ-a posebnu pozornost posvetio je zagrijavanju urbanih područja, u kojima asfalt, beton i gusto izgrađene površine dodatno povećavaju toplinsko opterećenje. Hrvatska, prema Güttlerovoj ocjeni, ima odgovarajuće strateške dokumente i akcijske planove, ali njihova provedba mora postati redovita obveza lokalnih vlasti. "Hrvatska ne stoji loše kada govorimo o strategijama i akcijskim planovima. Obveza je svih gradova, općina i županija da te mjere provedu", rekao je Güttler, dodavši da je važno da mjere postanu standard, a ne nekakva festivalska aktivnost.
Dodatni problem predstavlja starenje stanovništva. Kako će se prosječne temperature povećavati, sve veći broj starijih građana bit će izložen zdravstvenim rizicima povezanima s dugotrajnim vrućinama. Güttler je upozorio da će se u narednim desetljećima imati sve topliju klimu i starije stanovništvo te da se problemom toplinskog opterećenja mora još ozbiljnije pozabaviti. Među važnim mjerama prilagodbe izdvojio je širenje zelenih površina, poboljšanje vremenskih prognoza i razvoj učinkovitijih sustava ranog upozoravanja na opasne vremenske pojave.
Osvrnuo se i na obilne oborine koje su nakon dugotrajnog sušnog razdoblja zahvatile pojedine dijelove Hrvatske, posebno riječko područje. Prema njegovim riječima, na nekoliko lokacija tijekom petka izmjereno je više od 150 milimetara oborine, što odgovara količini većoj od 150 litara kiše po četvornome metru. Takve količine mogu izazvati probleme u prometu i lokalne poplave, ali su istodobno važne za obnovu vodnih zaliha nakon dugotrajne suše. Güttler je upozorio da su razine rijeka i podzemnih voda znatno smanjene, a u Gorskom kotaru zabilježen je prvi značajniji snijeg. Izrazio je nadu da će aktualne oborine pridonijeti oporavku vodnih resursa.
Objasnio je i da prirodni klimatski fenomen El Niño utječe na globalne temperature, ali nije presudan za vremenske prilike u Hrvatskoj. "El Niño se događa desetke tisuća kilometara od nas i doista podiže globalnu temperaturu", rekao je Güttler, dodavši da na vrijeme u Hrvatskoj ovih dana prvenstveno utječu ciklone na području Atlantika i Sredozemlja. El Niño može posredno utjecati na temperaturne i oborinske obrasce u Europi, no trenutačne vremenske prilike u Hrvatskoj ponajprije određuju atmosferski sustavi koji se razvijaju znatno bliže našem području.
Güttler je zaključio da Hrvatska mora istodobno raditi na smanjenju uzroka klimatskih promjena i zaštiti od posljedica koje su već postale dio svakodnevice. Pritom je podsjetio da se more već podiglo 20 centimetara, a do kraja stoljeća moglo bi porasti još jedan metar.
