Godišnja konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP31 upravo se održava u Turskoj, a neprofitna grupa Climate Action Tracker, koja analizira klimatske politike, otkrila je da je planet još uvijek na putu da se zagrije za gotovo 5 stupnjeva Fahrenheita do 2100. godine, odnosno 2,78 stupnjeva Celzijevih.
Taj porast temperature uništio bi koraljne grebene, poremetio poljoprivredu i šume te otopio većinu svjetskog leda. U zasebnom biltenu, služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus izvijestila je da se globalno zatopljenje značajno ubrzalo od Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Kada je Pariški sporazum usvojen, predviđalo se da će prosječna globalna temperatura premašiti dugoročni prag pakta od 1,54 stupnja iznad predindustrijskog prosjeka oko 2045. Sada se predviđa da će zagrijavanje prijeći tu referentnu vrijednost već 2029., prema Copernicusu.
Znanstvenici EU-a napisali su da ova upečatljiva promjena sugerira da se globalno zatopljenje ubrzalo posljednjih godina te da je jasno da stalno rastuće koncentracije stakleničkih plinova koje ljudska aktivnost ispušta u atmosferu ostaju glavni pokretač ovog trenda. Trenutna razina zagrijavanja već je izazvala smrtonosne i razorne poplave, šumske požare i katastrofalna urušavanja ledenjaka, rekla je švedska aktivistica Greta Thunberg, koja prvi put od 2021. sudjeluje na UN-ovim konferencijama stranaka o klimi.
"Klimatska kriza je pitanje života i smrti", rekla je Thunberg i poručila da su "postupci onih na vlasti ovdje potpuno odvojeni od stvarnosti". "Dok govorimo, gubimo neprocjenjive živote, ekosustave i vrste koje nikada nećemo vratiti", dodala je.
Sarah Heck, analitičarka klimatske politike u Climate Analyticsu, međunarodnom institutu za klimatsku znanost i politiku, rekla je da vlade nisu uspjele značajno poboljšati izglede za zagrijavanje do kraja stoljeća. "Naša poruka je jasna", rekla je Heck i istaknula da je "kolektivna akcija vlada u vezi s klimatskim promjenama zastala petu godinu zaredom". Napore za ubrzanje odstupanja od fosilnih goriva poništili su novi projekti bušenja nafte i plina te vlade koje odgađaju, slabe ili poništavaju svoje klimatske politike.
Čak i prema najoptimističnijem scenariju, uz pretpostavku pune provedbe postojećih politika i obećanja, globalne temperature bi do 2100. godine porasle za više od 2 stupnja u odnosu na predindustrijske razine, što klimatolozi smatraju izuzetno opasnim porastom. Niklas Höhne, istraživač s Instituta za novu klimu, rekao je da je, iako je postignut napredak u razvoju obnovljivih izvora energije, brutalna istina da se ti pozitivni pomaci još nisu dovoljno brzo zbrojili da bi preokrenuli krivulju.
Höhne je dodao da je razvoj novih naftnih i plinskih projekata pomalo kao da otkrijete da vam hrana zagara, a zatim pojačate štednjak umjesto da ga isključite. Napomenuo je i da su se suorganizatori konferencije Turska i Australija do sada protivili uključivanju riječi čisto u vezu s ciljevima elektrifikacije. "Vrlo je teško razumjeti, a jedino objašnjenje koje mi pada na pamet je njihov interes za fosilna goriva", rekao je Höhne. Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika ugljena, a Turska je glavni potrošač ugljena, čiji energetski sektor i dalje uvelike ovisi o fosilnom gorivu koje najštetnije utječe na klimu. Nijedna zemlja nije ponudila konkretne planove za prelazak s fosilnih goriva.
Bill Hare, izvršni direktor tvrtke Climate Analytics, kritizirao je bogate, razvijene zemlje zbog nedostatka vodstva u djelovanju protiv klime. Napomenuo je da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svog govora ovog tjedna na COP31 nije spomenula ništa o prelasku s fosilnih goriva. "Vlade na ovoj konferenciji stranaka imaju težak izbor", rekao je Hare i upozorio da bi, ako nastave podržavati fosilna goriva, to čovječanstvo i naše ekosustave osudilo na nepremostivu ekonomsku štetu i nepovratni gubitak.
