Novi Zeland mogao bi se u bliskoj budućnosti suočiti s češćim i intenzivnijim toplinskim valovima te katastrofalnim topljenjem ledenjaka, jer su razine stakleničkih plinova dosegnule rekordne vrijednosti, pokazuje novo izvješće o klimi te zemlje.
Izvješće Our Atmosphere and Climate 2026 objavljeno je u srijedu. Ono pokazuje da Novi Zeland trpi sve veće klimatske pritiske koji će imati dalekosežne posljedice za okoliš, autohtone vrste i zajednice.
Prema izvješću, prosječna godišnja temperatura Novog Zelanda porasla je za 1,36 °C otkako su mjerenja počela 1909. Sedam od deset najtoplijih godina zabilježenih dosad dogodilo se u posljednjem desetljeću, navodi se u izvješću.
Novi Zeland ima otprilike 3000 ledenjaka. Njihov se volumen smanjio s 56 kubičnih kilometara 1997. na 30 kubičnih kilometara 2023., pokazuje izvješće. Modeliranje povlačenja ledenjaka upućuje na visok rizik od daljnjeg smanjenja u budućnosti. U scenariju niskih klimatskih promjena ledenjaci će vrlo vjerojatno izgubiti između 14 i 86 posto svog volumena do 2100., dok bi u scenariju visokih klimatskih promjena mogli izgubiti između 69 i 100 posto volumena do 2100.
Staklenički plinovi porasli su na rekordne razine u atmosferi Novog Zelanda, pokazuje izvješće. Koncentracija ugljičnog dioksida porasla je za 30 posto otkako je praćenje u Novom Zelandu počelo 1972. Razine metana također su se blago povećale u 2025. i dosegnule najvišu koncentraciju ikad zabilježenu.
Izvješće navodi da će se toplinski valovi "vrlo vjerojatno" povećati u učestalosti, trajanju i intenzitetu diljem zemlje. Broj dana s temperaturama iznad 25 °C također će se "vrlo vjerojatno" povećati do 2050., što će ljude izložiti zdravstvenim rizicima povezanima s vrućinom, uključujući tjelesne bolesti, oboljenja i psihičku uznemirenost.
Morski toplinski valovi također postaju izraženiji i utječu na neke autohtone vrste, navodi se u izvješću. U 2025. serija je pokazala da se ocean Novog Zelanda zagrijava 34 posto brže od svjetskog prosjeka. Zagrijavanje oceana povezuje se s masovnim izbjeljivanjem morskih spužvi, uginućem južne morske alge, masovnim nasukavanjem riba i uginućem pingvina.
Trogodišnje izvješće ministarstva Mcert i Stats NZ objedinjuje statistiku, podatke i istraživanja iz pet područja – zraka, atmosfere i klime, slatkih voda, kopna i mora. Dr. Alison Collins glavna je znanstvena savjetnica ministarstva za gradove, okoliš, regije i promet (Mcert).
Izvješće opisuje niz problema koji će proizaći iz daljnjeg zagrijavanja, uključujući razorne oluje i ciklone koji predstavljaju opasnost za život, suše koje pogađaju vrste i poljoprivredne djelatnosti, porast razine mora koji nagriza infrastrukturu i stambene objekte te smanjen pristup maorskih zajednica kulturno značajnim mjestima. Snažne oluje, uključujući ciklon Gabrielle i auklandske poplave 2023., pogodile su Novi Zeland posljednjih godina, uzrokujući smrtne slučajeve, široka razaranja i troškove od milijardi dolara.
