Delegati iz gotovo 200 zemalja okupili su se u Yerevanu na gotovo dva tjedna pregovora o globalnoj zaštiti prirode. Iako je sastanak trebao završiti ranije, dogovor o ključnim dijelovima novog akcijskog plana postignut je tek u ranim jutarnjim satima u subotu. Sastankom je predsjedao Hambardzum Matevosyan.
Dogovor je postignut četiri godine nakon što su iste zemlje potpisale Globalni okvir za biološku raznolikost, ključni sporazum kojim su se obvezale zaustaviti i preokrenuti pad prirode. Taj okvir iz 2022. sadržavao je 24 cilja, uključujući stavljanje 30 posto svjetskog kopna i mora pod zaštitu do kraja desetljeća. Prema podacima UN-a, svijet je na putu ostvariti samo jedan od tih dvadeset i četiri cilja.
Kao dio ovotjednog dogovora, zemlje su priznale da zaostaju u ispunjavanju obveza. Prošlog mjeseca Svjetski fond za prirodu (WWF) pohvalio je napore u očuvanju koji su doveli do oporavka ključnih vrsta, među kojima su slonovi, zelene morske kornjače i tigrovi.
Zemlje su prepoznale da je glavna prepreka ubrzanju tih napora novac. Godine 2022. dogovorile su da će do kraja desetljeća izdvojiti 30 milijardi dolara za oporavak prirode i mobilizirati dodatnih 170 milijardi dolara iz privatnih izvora. No, prema UN-u, mnoge države preusmjeravaju međunarodnu pomoć u obrambene proračune i za rješavanje ponovljenih energetskih šokova, pa obećanja ne pristižu potrebnom brzinom.
Na ovom sastanku obećano je više od milijardu dolara, od čega polovica dolazi od filantropa, uključujući organizaciju Re:wild Leonarda DiCaprija. Poseban fond, Cali Fund, prethodno je uspostavljen kako bi privatne tvrtke koje profitiraju od korištenja genetskog materijala iz okoliša mogle donirati. Procjenjivalo se da bi se iz tog fonda godišnje moglo prikupiti do 3,6 milijardi dolara. No, na početku sastanka u Cali Fund bilo je uplaćeno samo 10.000 dolara, a napredak po tom pitanju bio je neznatan.
Mala skupina zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, navodno je otežavala proces odobravanja znanstvenih izvješća o stanju prirode. Francuska ministrica ekološke tranzicije Monique Barbut izjavila je: "Napadi na znanost jako su me zabrinuli." Sljedećeg mjeseca zemlje se okupljaju na godišnjoj klimatskoj konferenciji COP31. IPCC se posljednjih mjesec dana suočavao sa sličnim izazovima u usvajanju vlastitih znanstvenih izvješća i osiguravanju financiranja. Profesor David Lee sa Sveučilišta u Manchesteru rekao je: "Ovo je tako očigledan politički potez... i IPCC nije mjesto za takvo političko manevriranje jer su rezultati u interesu čovječanstva."
Znanstvenici upozoravaju da se svijet trenutačno nalazi u šestom masovnom izumiranju, pri čemu vrste izumiru 100 puta brže od prirodne stope zbog ljudskih aktivnosti.
