Godišnji susret Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja održan je 23. i 24. rujna 2026. u Salima na Dugom otoku, a ugostila ga je Javna ustanova Park prirode Telašćica. Skup je okupio više od 40 stručnjaka i predstavnika javnih ustanova za upravljanje morskim zaštićenim područjima, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, partnerskih organizacija te kolega iz Javnog poduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Među sudionicima bila je i kolegica iz stručne službe Nacionalnog parka Mljet.
Prvi dan susreta bio je posvećen internoj evaluaciji dosadašnjeg rada i strateškom planiranju za sljedeće razdoblje. Zaključeno je kako se Mreža dokazala kao prepoznatljiva platforma koja horizontalno i vertikalno povezuje dionike u zaštiti prirode te aktivno doprinosi zagovaranju i oblikovanju zakonodavnih okvira. Dogovoreno je i da će se daljnji rad temeljiti na jačanju kroz zajedničke projekte, kontinuiranoj razmjeni znanja te uvođenju rotacijskog modela koordinacije na godišnjoj razini među ustanovama.
Sudionici su izglasali tri ključne prioritetne aktivnosti na koje će usmjeriti svoje kapacitete u nadolazećem razdoblju. Prva uključuje akcije čišćenja obale i podmorja, uz praćenje morskog otpada te uklanjanje zaostalih ribolovnih alata. Druga se odnosi na praćenje pritiska nautičkog turizma i snažniji rad na uspostavi ekoloških sidrišta, dok treća obuhvaća značajno jačanje nadzora unutar morskih zaštićenih područja. Izabrani su i predstavnici koji će Hrvatsku mrežu morskih zaštićenih područja predstavljati tijekom iduće godine.
Tijekom susreta održana je interaktivna radionica o osnovama konstruktivne komunikacije i alatima za transformaciju i upravljanje sukobima, koju je vodila ravnateljica JU PP Telašćica Andrijana Parić. Uslijedio je večernji Sajam razmjene znanja, neformalno okupljanje na kojem su javne ustanove, znanstvene institucije i nevladine organizacije predstavile svoje aktualne projekte, inicijative i primjere dobre prakse.
Drugi dan susreta donio je niz stručnih izlaganja o metodama praćenja stanja morskog okoliša i očuvanju bioraznolikosti. Svoj rad i aktualne projekte predstavili su stručnjaci iz udruge BIOM, Instituta Plavi svijet, Udruge Hippocampus, Sveučilišta u Zadru, Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Udruge Sokolarski centar. Predstavljena je karta osjetljivosti ptica na razvoj odobalnih vjetroelektrana, kao i rad Sokolarskog centra Dubrava s naglaskom na mogućnosti suradnje s javnim ustanovama pri postupanju i zbrinjavanju ozlijeđenih ptica.
Osim toga, predstavljena je jadransko-jonska mreža SAMESEA, usmjerena na praćenje i zaštitu ključnih morskih vrsta poput glavate želve, dobrog dupina i sredozemne medvjedice. Raspravljalo se i o sve izraženijem problemu širenja invazivnih vrsta, s posebnim osvrtom na potrebu jačanja nacionalnih kapaciteta za ranu detekciju i kontrolu opasne vatrenjače. Kroz projekt BlueCarb-HR pojašnjen je koncept plavog ugljika i analiziran kapacitet pohrane ugljika u sedimentima morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica), a prezentiran je i projekt ADRIWATCH, usmjeren na učinkovitije prikupljanje i razmjenu podataka o nadzoru u obalnim i morskim područjima.
Godišnji susret zaokružen je stručnim terenskim obilaskom Parka prirode Telašćica brodom, tijekom kojeg su sudionici na terenu sagledali konkretne izazove u očuvanju osjetljivih morskih staništa. Zaključna poruka ovogodišnjeg skupa usmjerena je prema konkretnim rješenjima i učinkovitijem upravljanju morskim zaštićenim područjima, uz snažniji nadzor, odgovorno upravljanje nautičkim turizmom i kontinuirano smanjenje antropogenih pritisaka. Istaknuto je kako Jadransko more traži snažan i učinkovit nadzor na terenu, jasna pravila za nautički turizam i kontinuirano uklanjanje antropogenih pritisaka, poput zaostalog morskog otpada.
Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja potvrdila je svoju snagu kao mjesto za razmjenu znanja, ravnopravan partner i ujedinjeni glas struke koji aktivno sudjeluje u oblikovanju nacionalnog zakonodavstva. Integracijom znanosti, učinkovitog upravljanja i suradnje s lokalnom zajednicom, Mreža preuzima proaktivnu ulogu u izgradnji sustava u kojem čovjek i more egzistiraju u održivoj ravnoteži. Zaključeno je kako očuvanje Jadrana nije zadaća pojedinca, već zajednička odgovornost svih institucija i dionika, čije je usklađeno djelovanje jedini jamac za njegovu budućnost, a suradnja i razmjena iskustava predstavljaju temelj za dugoročnu zaštitu Jadrana.
