Hrvatska je postala prva zemlja na Mediteranu koja je počela primjenjivati metodologiju za mjerenje stvarnih uvjeta života na otocima. Riječ je o metodologiji nazvanoj Habitabilnost, koja obuhvaća 45 pokazatelja raspoređenih u sedam područja, među kojima su okoliš, dostupnost vode i energije, lokalno gospodarstvo, javne usluge te kvaliteta života stanovnika.
Prva edukacija o primjeni te metodologije održana je od 6. do 8. studenoga na Visu, uz podršku eurozastupnika Tonina Picule. Na njoj je devet polaznika s Visa i Brača učilo kako prikupljati podatke o životu na otocima i koristiti ih za predlaganje konkretnih promjena. Cilj je utvrditi s kojim se problemima otočani suočavaju, koliko ih ti problemi koštaju i što bi lokalne, nacionalne i europske vlasti mogle promijeniti kako bi poboljšale uvjete života.
U analizu se uključuju vrijeme putovanja, učestalost prometnih veza, troškovi prijevoza i dostupnost osnovnih usluga. Polaznici edukacije bavili su se i pitanjem sezonskih promjena broja stanovnika, analizirali su koliko novca ostaje u lokalnom gospodarstvu te imaju li djeca, obitelji i stariji stanovnici odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i drugim uslugama. Posebnost metodologije jest povezivanje službenih podataka s iskustvima samih otočana.
Prema istraživanju OECD-a, hrvatske otočne lokalne jedinice imaju u prosjeku 29 posto veće rashode po stanovniku od usporedivih kopnenih jedinica, čak i kada se uzmu u obzir geografske i demografske razlike. Picula je podsjetio na svoj rad u europskim institucijama, uključujući suosnivanje međuskupine SEARICA, potporu energetskoj tranziciji i zagovaranje posebne europske strategije za otoke.
Edukaciju su vodili začetnik metodologije Christian Pleijel, Erika Englund iz Finske, profesor Nenad Starc iz Anatomije otoka te Ivan Matić iz Pokreta otoka, potpredsjednik Europske federacije malih otoka (ESIN) za Mediteran. Projekt se provodi uz podršku Kluba zastupnika socijalista i demokrata u Europskom parlamentu te Piculina ureda.
Nakon edukacije lokalni će polaznici, uz međunarodnu podršku i sudjelovanje stanovnika, izraditi izvještaje o uvjetima života na otoku Visu i području Grada Supetra na Braču. Izvještaje će predstaviti gradonačelnicima, a trebali bi poslužiti za planiranje lokalnih projekata i predstavljanje potreba otočana državnim i europskim institucijama.
Picula se u subotu sastao s gradonačelnikom Visa Hrvojem Mratinićem te gradonačelnikom Komiže Ivicom Vitaljićem. Razgovarali su o razvojnim projektima na otoku, uključujući ulaganje u vatrogasni dom kroz Integrirani teritorijalni program te inicijativu za zaštitu viške i komiške pogače. Gradonačelnici su posebno upozorili na položaj viškog vodovoda u reformi vodnih usluga.
Vis se gotovo potpuno opskrbljuje iz vlastitih izvora vode i nije povezan s regionalnim vodoopskrbnim sustavom. Zabrinuti su da bi pripajanje zajedničkom isporučitelju vodnih usluga moglo smanjiti utjecaj otočnih predstavnika na upravljanje sustavom. Istaknuli su da je važno sačuvati lokalne zaposlenike i njihovo iskustvo te osigurati pouzdanu opskrbu vodom. Iskustva s Visa i Brača trebala bi se koristiti i za prilagodbu metodologije mediteranskim otocima te pripremu novog izdanja priručnika za njezinu primjenu.
