Hrvatska bi, prema trenutnom prijedlogu irskog predsjedništva Vijeća EU-a, u novom višegodišnjem financijskom okviru bila u plusu od oko 7 milijardi eura u odnosu na sredstva koja će uplaćivati u europski proračun. To je izjavio premijer Andrej Plenković na konferenciji o regionalnom razvoju i korištenju EU sredstava u Šibeniku, koju je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova. Razgovor s premijerom obavljen je dan nakon što je obilježio 10. godišnjicu na čelu Vlade.
Plenković je pojasnio da plus od 7 milijardi eura uključuje razliku između iznosa kojeg će Hrvatska na godišnjoj razini uplaćivati u europski proračun i sredstava koja su apriori rezervirana za Hrvatsku. Naglasio je i da Hrvatska ima dva načina korištenja europskih fondova: fiksna sredstva po modelu pregovaranog financijskog okvira te konkurentnost, gdje hrvatske kompanije i drugi subjekti mogu aplicirati za horizontalne programe. Kumulativno gledajući od 2016. pa do kraja narednog sedmogodišnjeg paketa 2034., Hrvatska će biti u plusu više od 30 milijardi eura.
Govoreći o učinku europskih sredstava, premijer je istaknuo da je hrvatski BDP tada iznosio 47 milijardi eura, a krajem ove godine bit će preko 100 milijardi eura. Izjavio je i da bez europskih sredstava hrvatski BDP ne bi toliko snažno rastao, niti bismo imali tako snažan oslonac u krizama.
Na sjednici Europskog vijeća vođeni su razgovori o novom višegodišnjem financijskom okviru, ali dogovor nije postignut. Novi Višegodišnji financijski okvir EU-a odnosi se na razdoblje 2028.-2034. Europski parlament raspravljao je ovoga tjedna. Na posljednjem Europskom vijeću razgovaralo se o konkurentnosti EU-a, migracijama, obrani, Bliskom istoku, proširenju, međunarodnoj trgovini i neravnotežama između EU-a i Kine, kao i o odnosima sa SAD-om u kontekstu njihovih zadnjih odluka o vezi Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Zelenski potvrdio je da odluke o vezi Ukrajine bitno mijenjaju situaciju na terenu.
Plenković je liderima istaknuo temu neriješenih pitanja s Crnom Gorom vezano uz poglavlje 23 i poglavlje 31. Crnogorska Vlada donijela je odluku o promjeni imena bazena u Kotoru i naknadnom odobravanju i očuvanju spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj. Premijer je jasno kazao premijeru Spajiću da Hrvatska želi da Crna Gora postane članica EU-a, ali i da ispuni određene aktivnosti važne za odnose. Plenković se susreo s premijerom Spajićem na Berlinskom procesu u Crnoj Gori.
O migracijama je rečeno da je migracijski val iz 2015. i 2016. utjecao na razvoj novih političkih stranaka i slabljenje mainstream stranaka u velikim državama. Na Europskom vijeću gotovo nitko više nije susretljiv prema fleksibilnosti oko migracija, nego su svi vrlo čvrsti u pogledu sprječavanja nezakonitih migracija. Nekoliko velikih država članica koje su najveći kontributori žele smanjiti ukupni volumen proračuna što je više moguće. Irci, kao predsjedavajući, predložili su određena smanjenja koja nisu utjecala na prvi stup proračuna koji se zove Nacionalni i regionalni partnerski planovi (NRPP).
