Premijer Andrej Plenković izjavio je u intervjuu za HRT da Hrvatska ni u kojem slučaju neće prihvatiti da se na njezinu teritoriju smjeste migrantski centri kakve razmatra Europska komisija u trećim zemljama. Naglasio je da takav stav danas dijele sve članice te da ga hrvatska vlada sigurno nikada ne bi podržala.

Plenković je govorio o zaključcima summita devet mediteranskih zemalja Europske unije MED9, čiji je Hrvatska bila domaćin, a Split je time postao političko središte Europe. Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska krunu svojeg predsjedanja tom inicijativom završila sastankom lidera u Splitu, istaknuvši da su imali odlično predsjedanje. Zahvalio je gradonačelniku Šuti na gostoprimstvu te dožupanu gospodinu Čogelji koji je također bio s njima. Podsjetio je i da su nakon summita inicijative Triju mora ovog proljeća u Dubrovniku drugi veliki događaj odlučili organizirati upravo u Splitu.

Govoreći o migracijama, premijer je naveo da su zemlje sudionice summita na najvećem udaru migracija sa Sredozemlja te smatra da jug Europe može imati zajedničku migracijsku politiku. Opisao je nekoliko migracijskih pravaca: zapadno-mediteranski, primjerice Ceutu i ono što se događalo u Španjolskoj prije nekoliko tjedana, srednjemediteranski, gdje je Italija na najvećem udaru, te istočnomediteranski preko Turske, Grčke i Bugarske kroz jugoistok Europe. Dio toga, dodao je, dolazi zapadnobalkanskom rutom i do Hrvatske.

Plenković je zahvalio na skoro 6.500 hrvatskih policajaca koji su danonoćno na granici, na područjima gdje su uočeni krijumčari koji nastoje nezakonito prevesti ljude u Hrvatsku pa dalje prema Sloveniji i zapadnoj Europi. Kazao je da su jako puno uložili u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji. Istaknuo je i da postoje ozbiljniji problemi jer je puno nezakonitih migranata u nekim zemljama, zbog čega se događaju i problemi vezani za sigurnost.

Premijer je naglasio da niti jedan drugi događaj, poput migracijske krize 2015. i 2016. godine, nije utjecao na promjenu političkog pejzaža u mnogim, osobito najvećim, članicama Europske unije. Ponovio je da Hrvatska poštuje europska pravila, štiti svoju granicu, vanjsku granicu Europske unije i schengensku granicu te nastoji suzbiti broj nezakonitih migracija.

Osvrnuo se i na europski proračun te na cijene energenata, istaknuvši da će Vlada nastaviti intervenirati radi zaštite građana od rasta cijena. Izrazio je i očekivanje da će se ubrzati europski put Bosne i Hercegovine.