Hrvatski premijer Andrej Plenković održao je govor na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u sjedištu UN-a u New Yorku, gdje je poručio da je međunarodno pravo granica između poretka i tiranije te pozvao na obnovu povjerenja u multilateralizam koji daje rezultate.
Plenković je istaknuo da Hrvatska podupire multilateralizam utemeljen na pravilima kao vrhunac ljudske suradnje, naglasivši da odgovor na današnje izazove nije manje multilateralizma, nego multilateralizam koji daje rezultate. Govoreći o putu Hrvatske kao zemlje koja je doživjela agresiju, obranila se i obnovila, potom razvila demokraciju i integrirala se u svjetske organizacije, poručio je da za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija.
Prema njegovim riječima, međunarodno pravo granica je između suverene jednakosti i vladavine sile. Hrvatska je, kako je rekao, vladavinu sile doživjela devedesetih u ratu koji je odnio gotovo 20 tisuća života. Istaknuo je da mir zahtijeva hrabrost, vjerodostojne institucije i pravila koja se primjenjuju jednako na sve. Rusku agresiju protiv Ukrajine, koja i dalje traje, nazvao je izravnim kršenjem tih pravila te najavio da će Hrvatska nastaviti podržavati Ukrajinu. Poručio je i da mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde.
Plenković je naglasio da se isto mora primijeniti i na Bliskom istoku, gdje su zaštita civila, neometan humanitarni pristup, poštovanje međunarodnog prava i vjerodostojna politička perspektiva ključni za prekid ciklusa nasilja. Ponovio je da Hrvatska podržava rješenje s dvije države u kojem Izraelci i Palestinci žive u miru i sigurnosti.
Svijet se, kako je ocijenio, danas mijenja pod utjecajem tehnologije, klimatskih promjena, demografskih pritisaka, nezakonitih migracija i geopolitičkog suparništva. U tom kontekstu, rekao je, moraju se transformirati i Ujedinjeni narodi. Hrvatska podupire UN koji je učinkovitiji, odgovorniji i financijski održiviji te snažniji u sva tri stupa: miru i sigurnosti, održivom razvoju i ljudskim pravima. Naglasio je da reforma mora rezultirati reprezentativnijim i učinkovitijim Vijećem sigurnosti, uz napomenu da Opća skupština može i mora djelovati kada je Vijeće blokirano, no da ne može zamijeniti njegovu primarnu odgovornost određenu Poveljom UN-a.
Zbog toga je, kazao je, izbor sljedećeg glavnog tajnika tim važniji. Zahvalio je Antoniju Guterresu na njegovom radu tijekom proteklog desetljeća. Drugi mandat portugalskog diplomata završava krajem ove godine, a u tijeku su rasprave o njegovu nasljedniku. U igri je sedmero kandidata, a prema UN-ovom neformalnom sustavu rotacije po regijama vodstvo organizacije mogao bi preuzeti netko iz Latinske Amerike. Dio analitičara predviđa da bi UN mogao dobiti prvu ženu na toj poziciji.
Plenković je naglasio i da umjetna inteligencija može ubrzati razvoj, no da njezina upotreba mora ostati u skladu s pravnim okvirima, ljudskim dostojanstvom i demokratskom odgovornošću. Obnovljena nuklearna retorika, rekao je, čini čvrstu predanost Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja važnijom nego ikad. Klimatsko djelovanje treba, prema njegovim riječima, koristiti za jačanje energetske sigurnosti i društvene kohezije, a iskustvo pokazuje da zelena tranzicija ne bi trebala biti ideološka. Ona može opstati samo kada je tehnološki realna, društveno pravedna, kompatibilna sa sigurnom i cjenovno pristupačnom energijom te kada podupire ukupni razvoj. Posebno je važna za Europu koja uvozi veći dio svoje energije, a proizvodnja energije iz obnovljivih izvora strateška je nužnost.
Nezakonite migracije, upozorio je, izazvale su nepovjerenje u Europi i promijenile politički krajolik u mnogim zemljama. Takvu situaciju nazvao je neprihvatljivom i poručio da se ne može nastaviti, uz napomenu da se vladavina prava mora poštovati, a zakonski postupci slijediti.
Dotaknuo se i proširenja EU-a, rekavši da jugoistok Europe ostaje nedovršeni dio europskog projekta te da Hrvatska nastavlja podržavati proširenje na temelju zasluga. Europska transformacija zahtijeva iskrenost oko prošlosti, a pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard, naglasio je, ne dopušta nacionalne iznimke.
Plenković se referirao i na nedavni ispraćaj ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu uz državne počasti. Naglasio je da je Mladić osuđeni ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici, prvom genocidu u Europi nakon Holokausta, te da je riječ o kulminaciji njegovog zločinačkog traga koji je ranije ostavio i u Hrvatskoj granatiranjem gradova, ubojstvima civila, miniranjem brana i uništavanjem kulturne baštine i industrijskih postrojenja. Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji nazvao je uvredom njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova, a sudjelovanje predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju ocijenio je u potpunoj suprotnosti s vrijednostima Unije kojoj Srbija želi pristupiti.
Predanost jednakosti i reformama treba, poručio je, voditi i Bosnu i Hercegovinu. Hrvatima u BiH i dalje se uskraćuje legitimna zastupljenost, uključujući u Predsjedništvu, što je nazvao nepravednim, destabilizirajućim i protivnim duhu Daytonskog sporazuma. Rješenje, zaključio je, nisu ni podjela ni dominacija.
