Srpski predsjednik Aleksandar Vučić večeras je govorio pred Općom skupštinom UN-a, gdje je optužio međunarodnu zajednicu za dvostruke standarde prema Srbiji, posebno kada je riječ o Kosovu. Poručio je da se Povelja UN-a i međunarodno pravo ne mogu primjenjivati selektivno.
Vučić je ustvrdio da se danas gotovo svi svjetski čelnici pozivaju na Povelju UN-a, ali da se ista pravila nisu primjenjivala na Srbiju. "Bit će sasvim jasno tko je i kada otvorio Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN-a i kada je svijet krenuo potpuno pogrešnim putem", rekao je.
Središnja teza njegova obraćanja bila je da su najveće zapadne sile, priznanjem neovisnosti Kosova i intervencijom NATO-a protiv tadašnje SR Jugoslavije 1999., stvorile presedan koji je oslabio međunarodni poredak. Ponovio je da Srbija ne priznaje neovisnost Kosova, a po njegovu stavu međunarodna zajednica različito tumači načelo teritorijalnog integriteta kada govori o Srbiji i drugim državama. Pritom je istaknuo da Srbija istodobno podržava teritorijalni integritet Ukrajine.
Govoreći o položaju Srba na Kosovu, Vučić je ponovno inzistirao na osnivanju Zajednice srpskih općina, predviđene sporazumima Beograda i Prištine postignutima uz posredovanje EU-a. Tvrdio je i da je Beograd tijekom proteklih desetljeća ispunjavao zahtjeve međunarodne zajednice, uključujući suradnju s Haškim sudom, ali da zauzvrat nije dobio ono što mu je bilo obećano. "Objašnjavali su nam da treba izručiti naše ljude Haškom tribunalu, a onda će poteći med i mlijeko i procvjetati cvijeće. Mi smo ih izručivali, a dobili smo ništa", rekao je. Dodao je da je Srbija potpisivala brojne sporazume za koje tvrdi da ih druge strane, kao ni njihovi međunarodni jamci, nisu u cijelosti provele.
Vučić je izjavio kako Srbija u američkom predsjedniku Donaldu Trumpu vidi priliku za uspostavljanje "pravednijeg svjetskog poretka". Kazao je i da su "Srbiju gazili", ali da je nisu porazili te da je ona "ustala iz pepela poput feniksa" i da je sada "primjer kako se čuva međunarodni red".
U dijelu govora osvrnuo se i na Hrvatsku, ustvrdivši: "Nama u Srbiji je najteže kada u našem okruženju vidimo nasljeđe nacizma uzdignuto do razine društvenog ugleda u Republici Hrvatskoj koja se ponosi svojom nacističkom prošlošću i korištenjem nacističkih slogana i simbola danas. Srbi, koji su najviše stradali od nacističke ruke, ne mogu prihvatiti oživljavanje najstrašnijih duhova prošlosti odgovornih za smrt stotina tisuća Srba, Židova i Roma u monstroznim koncentracijskim logorima poput Jasenovca." Dodao je da su "zato moralne lekcije koje dolaze iz takvih izvora potpuno neprihvatljive".
Srbiju je opisao kao zemlju koja ostaje na europskom putu, ali želi zadržati bliske odnose sa zemljama Azije, Afrike i Globalnog juga. Naglasio je da Beograd želi voditi samostalnu politiku i razgovarati sa svim velikim silama. Srbija formalno ostaje kandidat za članstvo u EU, istodobno održava bliske odnose s Rusijom i Kinom te nije uvela sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
Tijekom boravka u New Yorku Vučić je razgovarao s visokom predstavnicom EU-a Kajom Kallas. Ona je nakon odvojenih susreta s Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem poručila da je potrebno ubrzati normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i provesti već postignute sporazume.
