Znanstvenici su na Grenlandu otkrili dvije nestabilne planinske padine čije bi urušavanje moglo izazvati razorne tsunamije, objavljeno je u znanstvenom časopisu Communications Earth & Environment. Istraživanje su proveli stručnjaci Geološkog zavoda Danske i Grenlanda te Norveškog geotehničkog instituta, a analizirali su dvije nestabilne padine u sustavu fjordova Uummannaq na zapadu Grenlanda.
Kao neposredniju prijetnju istraživači ističu padinu u fjordu Kangerluarsuk, koja sadrži oko 30 milijuna kubnih metara nestabilnog materijala. Prije 2015. godine promjene na toj padini bile su jedva zamjetne, no otad se njezina nestabilnost ubrzano razvija. Autori navode da će se padina vjerojatno u cijelosti ili djelomično urušiti u sljedećih nekoliko godina ili desetljeća, iako je točan trenutak i dalje vrlo neizvjestan.
Računalne simulacije pokazuju da bi odron mogao izazvati tsunami koji bi za samo šest minuta stigao do naselja Ukkusissat, udaljenog oko 25 kilometara. Valovi bi ondje mogli dosegnuti visinu od tri do sedam metara iznad uobičajene razine mora.
Još veća nestabilna padina nalazi se u fjordu Karrat, samo tri kilometra zapadno od mjesta na kojem se 2017. dogodio katastrofalan odron. Ta padina zahvaća površinu od 2,65 milijuna četvornih metara, a znanstvenici procjenjuju da se na njoj nalazi oko 400 milijuna kubnih metara nestabilnog materijala. Prema istraživanju, riječ je o jednoj od najvećih aktivnih nestabilnih planinskih padina koje su dosad kartirane u svijetu. Iako se ta padina pomiče relativno sporo, znanstvenici ne isključuju mogućnost njezina potpunog urušavanja.
Urušavanje cijele padine u fjordu Karrat moglo bi izazvati tsunami koji bi se proširio velikim dijelom sustava fjordova Uummannaq. Istraživači navode da bi takvo urušavanje moglo izazvati tsunami s valovima višim od 10 metara na udaljenostima većim od 100 kilometara. Za razliku od tsunamija izazvanih potresima, ovakvi valovi nastaju kada golema količina stijena i zemlje iznenada padne u more i istisne velike količine vode. U uskim fjordovima takvi valovi mogu dosegnuti iznimne visine i pogoditi naselja koja se nalaze desecima kilometara od mjesta odrona.
Opasnost od takvih događaja na Grenlandu već se pokazala 2017. godine, kada se s planine Ummiammakku u fjordu Karrat odlomilo oko 58 milijuna kubnih metara stijena. Golemi odron pokrenuo je tsunami koji je pogodio obližnja naselja, među kojima je najteže stradao Nuugaatsiaq. Valovi su ondje dosegnuli visinu od približno deset metara. Poginule su četiri osobe, a još devet ih je ozlijeđeno. Naselje je nakon katastrofe napušteno i do danas nije ponovno naseljeno. Ta je nesreća potaknula dodatna istraživanja stabilnosti planinskih padina na zapadu Grenlanda, tijekom kojih su znanstvenici identificirali dvije nove opasne lokacije.
Znanstvenici smatraju da klimatske promjene mogu dodatno povećati opasnost od velikih urušavanja na Arktiku. Posebno upozoravaju na otapanje permafrosta, odnosno trajno zamrznutog tla i stijena, koje može oslabiti stabilnost planinskih padina. Kako temperatura raste, led koji povezuje dijelove stijena postupno se otapa, zbog čega se povećava mogućnost njihova pomicanja i urušavanja. Znanstvenici su zaključili da će postupno otapanje permafrosta, povezano s globalnim zatopljenjem, na tim područjima povećati učestalost i magnitudu takvih događaja. Autori istraživanja naglašavaju važnost stalnog praćenja nestabilnih padina i pripreme lokalnih vlasti za moguće odrone.
