Crna Gora podcjenjuje hrvatske stavove i ne napreduje u rješavanju otvorenih pitanja sa susjednom državom koja su joj nužna za ulazak u Europsku uniju, ocijenio je crnogorski analitičar Danilo Kalezić u razgovoru s Hinom. Kalezić je politički analitičar i znanstvenik na Povijesnom institutu Sveučilišta Crne Gore.
Njegova ocjena dolazi nakon što je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak boravio u Crnoj Gori. Tom prilikom izjavio je da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.
Kalezić tu izjavu tumači kao vrstu diplomatske prijetnje, odnosno podizanje tona u pokušaju Zagreba da dodatno naglasi nezadovoljstvo i težinu situacije. Poruku hrvatskog ministra, kaže, treba čitati kao "izravan poziv da se ozbiljno shvate pozicija i stavovi službenog Zagreba".
Pored sukcesije vojne imovine i školskog broda "Jadran", Hrvatska od Crne Gore traži rješavanje niza otvorenih bilateralnih pitanja koja se uglavnom odnose na nasljeđe Domovinskog rata, granične sporove te administrativno-pravna pitanja. Crnogorska strana, upozorava Kalezić, "uvelike podcjenjuje stavove i pozicije Hrvatske, te o tim pitanjima i dalje govori previše olako".
Kao primjer da Podgorica ne napreduje čak ni na simboličkoj razini, Kalezić navodi to što gradski bazen u Kotoru i dalje nosi ime po Zoranu Gopčeviću, koji je devedesetih sudjelovao u zlostavljanjima hrvatskih zarobljenika u ratnom logoru Morinj. Naglašava i da je potrebno revidirati udžbenike povijesti kako bi se jasno i odgovorno prikazala uloga Crne Gore i sudjelovanje crnogorskih pričuvnika u agresiji na Hrvatsku devedesetih. Suočavanje s tom odgovornošću smatra važnim dijelom izgradnje povjerenja između dviju država, jer bi takvi koraci pokazali da postoji stvarna politička volja za rješavanje otvorenih pitanja.
Dodatnim problemom Kalezić vidi to što crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova prema Hrvatskoj vodi politiku koja ne odražava stvarne stavove parlamentarne većine, nego nastoji pronaći međurješenja. "Takav pristup nije održiv. Diplomacija treba formulirati i jasno zastupati političke pozicije iza kojih postoji odgovornost vlasti", rekao je. Dodaje da diplomatska međurješenja teško mogu donijeti stvarni napredak sve dok dio crnogorske parlamentarne većine šalje poruke koje narušavaju odnose s Hrvatskom.
Osvrnuo se i na izjavu premijera Milojka Spajića da je Crna Gora meta hibridnog utjecaja dviju susjednih država, ustvrdivši da je iznesena bez konkretnih činjenica. Premijer, smatra Kalezić, ima odgovornost jasno imenovati izvore navodnog hibridnog djelovanja i objasniti što država poduzima, tim više što Crna Gora nema učinkovite institucionalne mehanizme za suprotstavljanje tim utjecajima. "Spajić je izbjegao imenovati te države kako bi izazvao svojevrsnu konfuziju, iz koje logično nastaje antihrvatska kampanja. Ona se već neko vrijeme vodi u Crnoj Gori i izvan nje", kazao je. Namjera je, tvrdi, da se odgovornost za probleme u odnosima dviju država pripiše isključivo Hrvatskoj, a da se Crna Gora oslobodi svake odgovornosti.
"Hrvatska je dosad bila pouzdan partner, i u tehničkom i u političkom smislu. Prirodno je da Crna Gora prema Europskoj uniji ide preko Hrvatske i uz njezinu pomoć", rekao je Kalezić. Vjeruje da će postojeće probleme, uključujući i one koje je proizvela aktualna vlast, nakon izbora 2027. rješavati nova crnogorska vlada.
To što Crna Gora prije ulaska u Europsku uniju nije uspjela usvojiti i na crnogorski jezik prevesti pravnu stečevinu EU, Kalezić vidi kao potvrdu ograničenih kadrovskih i administrativnih kapaciteta Podgorice. Dobrom viješću smatra to da Europska komisija razmatra mogućnost privremenog odstupanja od pravila, uključujući mogućnost da Podgorici dopusti korištenje nekog od službenih jezika EU, najvjerojatnije hrvatskog. "Upravo u tom dijelu Hrvatska može i treba odigrati konstruktivnu ulogu, pružajući stručnu pomoć i prenoseći iskustvo iz vlastitog pristupnog procesa", zaključuje.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je u četvrtak Crnu Goru. Kalezić kaže da je došla "u trenutku rastuće političke nestabilnosti i krize koja je kulminacija nekoliko čimbenika, prije svega nesposobnosti vlasti da otvori demokratski dijalog s oporbom". Crna Gora tako ulazi u završnicu pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali i u novu fazu političke krize nastale nakon što je predsjednik parlamenta Andrija Mandić poslao sućut obitelji ratnog zločinca Ratka Mladića, a onda i onemogućio održavanje sjednice parlamenta na kojoj bi se, na prijedlog oporbe, odlučivalo i o njegovoj smjeni. Taj potez Kalezić označava kao "kap koja je prelila čašu" i ocjenjuje ga "duboko antidemokratskim i suprotnim duhu Ustava Crne Gore".
Posjet Von der Leyen tumači kao pokušaj "stabiliziranja političkih prilika u času kada je to potrebno kako bi se završila posljednja etapa pristupnih pregovora s Europskom unijom". Smatra da jasnu poruku Bruxellesa predstavljaju konkretne diplomatske geste, među ostalim izostanak susreta visokih europskih dužnosnika, uključujući predsjednicu Von der Leyen i europsku povjerenicu.
