Samit MED9, neformalne skupine koja okuplja devet mediteranskih zemalja Europske unije, održan je u Splitu i završio u srijedu. Skup je bio središnji i završni događaj hrvatskog predsjedanja tom skupinom u 2026. godini, a tijekom 13. samita usvojena je Splitska deklaracija.
Čelnici južnih članica Unije zaključili su da se njihove države suočavaju s nizom zajedničkih izazova. "Svi smo suočeni s istim izazovima", rekao je premijer Andrej Plenković, koji je ocijenio da je vodstvo europskih država proteklih godina u "kontinuiranom stanju kriznog upravljanja". Skupinu MED9 čine Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.
U Splitu se razgovaralo o posljedicama ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, inflatornim pritiscima, energetskoj sigurnosti, klimatskim promjenama, nezakonitim migracijama, konkurentnosti europskog gospodarstva te o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Jedna od ključnih tema bio je budući europski proračun, oko kojeg među članicama postoje različiti pogledi na njegovu veličinu i prioritete. Dio država neto uplatiteljica zagovara snažniju kontrolu potrošnje, dok južne članice žele očuvati snažno financiranje kohezijske i poljoprivredne politike uz nove europske prioritete.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni naglasila je važnost politike konvergencije, odnosno smanjivanja razvojnih razlika među državama članicama, ocijenivši je "u interesu cijele Europske unije". Plenković je rekao da će ključ biti pronaći ravnotežu između različitih interesa članica te da je "ključ uspjeha" postizanje ravnoteže između dva bloka zemalja. Kao primjer važnosti kohezijske politike naveo je Hrvatsku, čija se razina razvijenosti prema BDP-u po stanovniku tijekom posljednjeg desetljeća povećala sa 61 na 78 posto prosjeka Europske unije.
Velik dio rasprave bio je posvećen nezakonitim migracijama i zaštiti vanjskih granica Europske unije. Plenković je rekao da je tema nezakonitih migracija kao nijedna druga utjecala na "europski politički krajolik" od migrantske krize 2015. godine. U završnoj deklaraciji usvojenoj u srijedu devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica.
Meloni je upozorila da Europa, uz sigurnosne krize na istoku kontinenta, ne smije zanemariti ni svoje južno susjedstvo i sredozemne migracijske pravce. "Svi zajedno gledamo prema istoku", rekla je, "ne smijemo zaboraviti na južne obale". Slovenski premijer Janez Janša rekao je da primjena europskog Pakta o migracijama i azilu daje rezultate na dijelu ruta, ali da pritisak na zapadnobalkanskoj ruti ostaje značajan. Naglasio je da države koje nisu na vanjskim granicama moraju biti spremne pomoći članicama koje jesu, poručivši: "Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama". Pitanje sigurnosti granica povezao je s dugoročnim demografskim problemima Europe, ocijenivši da se zaštita granica ne može promatrati odvojeno od depopulacije pojedinih područja, te je predložio da demografija postane jedna od glavnih europskih tema.
Portugalski premijer Luís Montenegro naglasio je da sigurnost vanjskih granica mora biti zajednička odgovornost svih članica Unije. Govorio je i o potrebi jačanja suradnje s državama južnog susjedstva, razvoju njihovih gospodarstava, snažnijoj borbi protiv krijumčarskih mreža te učinkovitijem vraćanju osoba koje nemaju pravo ostanka u Europskoj uniji. Portugal od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom MED9.
Nakon nekoliko sati dugih rasprava čelnika, šestero ih je održalo konferenciju za medije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i grčki premijer Kirijakos Micotakis morali su napustiti skup zbog drugih obaveza, a španjolski premijer Pedro Sanchez u posljednji tren otkazao je dolazak u Split zbog prijevremenih izbora. Samit u Splitu održan je uoči novih razgovora europskih čelnika o budućem proračunu, migracijama, sigurnosti i konkurentnosti Europske unije, odnosno tjedan prije sastanka Europskog vijeća na kojem će dominirati tema europskog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. Ambicija je da se dogovor o tom ključnom dokumentu postigne do kraja ove godine.
Osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a, koji okuplja trećinu članica europskog saveza.
