Britanski ministar vanjskih poslova Ed Miliband izjavio je da je nacionalna sigurnost svih zemalja ugrožena zbog klimatske krize te će u srijedu upozoriti svjetske čelnike okupljene u Turskoj. Na summit u Antalyji stigao je u utorak navečer, a svoje će poruke iznijeti pred svjetskim čelnicima i vladama na konferenciji Cop31 UN-a.
Miliband će na summitu poručiti da su sigurnosni i obrambeni ciljevi novi "front" klimatske akcije. Prema njegovim riječima, brzo zagrijavanje planeta dovest će do nestašice hrane, široke gospodarske disruptivnosti, migracija i sukoba. "Nacionalna sigurnost je sljedeći front borbe za klimatsku akciju – scenariji koji su nekad bili znanstvena fantastika sada su redovita pojava u dnevnim vijestima", rekao je Miliband za Guardian uoči svojih obraćanja.
Miliband je istaknuo da klimatski slom predstavlja jednu od najvećih prijetnji nacionalnoj sigurnosti. "Trebamo biti jasni da je klimatski slom jedna od najvećih prijetnji nacionalnoj sigurnosti s kojima se suočavamo: sigurnost hrane, prijetnje infrastrukturi i kretanja stanovništva [proizlaze iz klimatske krize]", kazao je. Dodao je i da oni koji "guraju glavu u pijesak" po pitanju klime ugrožavaju nacionalnu sigurnost.
Miliband će tvrditi da se svijet sada mora suočiti s posljedicama neuspjeha u smanjenju emisija ugljika tijekom posljednja tri desetljeća. "To je katastrofa za ljude i planet i moramo se suočiti s njezinim implikacijama", reći će okupljenima u srijedu. Upozorit će i da će to "donijeti teškoće i nesigurnost milijardama ljudi". Napomenut će i da je "prekoračenje" ključnog praga od 1,5°C globalnog zagrijavanja iznad predindustrijskih razina sada neizbježno. Temperature su već dvije godine premašile 1,5°C i malo je vjerojatno da će se značajno sniziti. To "prekoračenje" zahtijeva jače politike kako bi se osiguralo da se zagrijavanje ne ubrza te da se pronađu načini vraćanja temperatura na sigurnije razine u nadolazećim desetljećima.
Šokovi na tržištu fosilnih goriva, poput ovogodišnjeg skoka cijene nafte nakon rata s Iranom, doveli su do nekontrolirane inflacije i povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u pokušaju da je obuzdaju. "Novo doba globalne nesigurnosti znači da su šokovi fosilnih goriva sada norma – vožnja toboganom fosilnih goriva je tu da ostane", rekao je Miliband za Guardian. "Prvo Rusija, sada Iran, sljedeći drugi, identificirali su globalne čokepointe i sistemsko pretjerano oslanjanje [na fosilna goriva] te ranjivost zemalja diljem svijeta koju oni otkrivaju", dodao je.
Miliband smatra da je jedini odgovor "udvostručiti" napore na mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova i izgradnju otpornosti na posljedice ekstremnih vremenskih prilika. "Sljedeća godina bit će godina klimatskog uzvrata, dok će vlade, pokreti i zajednice diljem svijeta pojačati obranu našeg zajedničkog doma", kazao je. Pozvat će i na veća ulaganja u čistu energiju i napore da se ona koristi za transport i grijanje, kao i na hitnu akciju za smanjenje metana te zaštitu i širenje šuma.
Dvodnevni segment summita čelnika održava se u srijedu i četvrtak, a otvorit će ga australijski premijer Anthony Albanese i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Cop31 počeo je u ponedjeljak. Britanski premijer Andy Burnham trebao bi otputovati u srijedu na niz bilateralnih sastanaka sa svjetskim čelnicima u četvrtak. Među sudionicima su i glavni tajnik UN-a António Guterres, brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva – čija je zemlja bila domaćin prošlogodišnjeg Cop-a – te etiopski premijer Abiy Ahmed, budući da Etiopija ugošćuje sljedeći sastanak. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također će prisustvovati, dok ovogodišnji Cop preskaču kineski predsjednik Xi Jinping, indijski premijer Narendra Modi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz.
Burnhamova vlada u Britaniji je pod pritiskom zbog niza nedavnih i nadolazećih političkih intervencija za koje aktivisti tvrde da će zemlju odvesti s puta postizanja cilja neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. i dati loš primjer ostatku svijeta. Vlada planira oslabiti obvezu proizvođačima automobila da osiguraju da više njihovih vozila bude električno do 2030. Također je dala zeleno svjetlo za novo plinsko polje Jackdaw u Sjevernom moru te razmatra licenciranje novog naftnog polja Rosebank.
