Sastankom ministara i državnih tajnika za europske poslove u Trogiru zaključeno je hrvatsko predsjedanje skupinom MED9, a samit te skupine održat će se 7. listopada u Splitu. Hrvatska ove godine prvi put predsjeda i koordinira rad MED9, neformalnog formata koji okuplja Hrvatsku, Cipar, Francusku, Grčku, Italiju, Maltu, Portugal, Sloveniju i Španjolsku.
U fokusu trogirskog sastanka bili su budući proračun Europske unije i sigurnosna dimenzija proširenja. Razgovaralo se o europskim strateškim prioritetima, budućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a, suradnji na Sredozemlju te sigurnosnoj dimenziji proširenja Unije.
Poseban naglasak stavljen je na pregovore o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine, koji ulaze u završnu fazu, uz ambiciju da se dogovor postigne do kraja godine. Za Hrvatsku su u tim pregovorima ključne kohezijska, zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika, za koje se zalaže da se osiguraju dostatna sredstva, najmanje na sadašnjoj razini. Hrvatska podržava i dostatno financiranje vanjskog djelovanja EU-a, uključujući instrumente namijenjene Sredozemlju i vanjsku dimenziju migracija, kao i vidljivu i dostatnu pristupnu pomoć, posebno zemljama zapadnog Balkana.
Drugi dio sastanka bio je posvećen geopolitičkim i sigurnosnim aspektima politike proširenja EU-a. U raspravi je sudjelovao ravnatelj Obavještajnog i situacijskog centra EU-a Danijel Markić. Hrvatska proširenje smatra najvažnijim geostrateškim i sigurnosnim instrumentom, a proces proširenja mora ostati utemeljen na individualnim postignućima i ispunjavanju kriterija, osobito u području vladavine prava i temeljnih prava.
Na sastanku je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica, a sudionici su potvrdili spremnost na dosljednu provedbu Pakta za Mediteran. Tijekom hrvatskog predsjedanja održana su tri sastanka ministara vanjskih poslova i pet resornih sastanaka, na kojima se raspravljalo o geopolitičkoj situaciji u Sredozemlju i aktualnim krizama, nezakonitim migracijama, zaštiti vanjskih granica EU-a, energetskim i okolišnim izazovima te poljoprivredi i demografiji. Cilj hrvatskog predsjedanja bio je jačanje dijaloga i koordinacije među devet država.
