Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održana je 28. rujna u Donjem Miholjcu, a bila je to prva sjednica nakon stupanja na snagu novog Zakona o regionalnom razvoju te Odluke Vlade o osnivanju novog saziva Savjeta. Sjednicom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na sjednici se raspravljalo o institucionalnom okviru politike regionalnoga razvoja, ulaganjima u prometnu infrastrukturu, ulaganjima u turizam na području Slavonije, Baranje i Srijema te o ulaganjima u obrambenu infrastrukturu na istoku Hrvatske. Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Temu ulaganja u obrambenu infrastrukturu i o povratku Hrvatske vojske u Baranju izložio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, dok je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila ulaganja u kulturnu infrastrukturu i baštinu. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavio je ulaganja u veteranske i braniteljske centre, uključujući i Veteranske centre u Osijeku i Virovitici.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je cilj Savjeta dijalog i suradnja te stvaranje kvalitetnog poslovnog i životnog okruženja na istoku Hrvatske. Sjednica Savjeta do sada je održana u 21 gradu i općini, a održana je neposredno nakon donošenja 11. paketa mjera za zaštitu građana i gospodarstva od inflatornih pritisaka zbog sukoba na Bliskom istoku.

Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora i odluka ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura. Dodijeljeni ugovori i odluke obuhvaćaju ulaganja u vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte, kao i projekte ulaganja u urbani razvoj u sklopu ITU mehanizma. Na području pet slavonskih županija do rujna 2026. godine, kroz više nacionalnih i europskih izvora, ugovoreno je oko 171 tisuću projekata ukupne vrijednosti 5,54 milijarde eura, od čega je isplaćeno 3,57 milijardi eura. Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem usmjereno je preko 5 i pol milijardi eura za 171 tisuću projekata.

Ugovorena su sredstva u iznosu od 2,09 milijardi eura u Osječko-baranjskoj županiji, 1,14 milijardi eura u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 661,2 milijuna eura u Virovitičko-podravskoj županiji, 761,04 milijuna eura u Brodsko-posavskoj županiji te 499,8 milijuna eura u Požeško-slavonskoj županiji. Projekti vrijedni 391,8 milijun eura provode se na području više županija.

S područja Virovitičko-podravske županije sjednici su nazočili župan Igor Andrović, saborski zastupnici Josip Đakić i Vesna Bedeković, državna tajnica Sanja Bošnjak, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač te Martina Jakelić, direktorica Turističke zajednice VPŽ.

Gospodarstvo već 22. kvartal zaredom bilježi rast od 1,7 posto, a stopa nezaposlenosti iznosi 3,4 posto. Uz milijun i 800 tisuća osiguranika, oko 62 tisuće nezaposlenih. Od 2016. minimalna plaća porasla je 154 posto, na 1.050 eura bruto, prosječna plaća porasla je 108 posto, na 1.542 eura, a mirovine su porasle 117 posto, na 780 eura s godišnjim dodatkom.

Zahvaljujući politici fiskalne decentralizacije više su nego udvostručeni prihodi pet slavonskih županija te gradova i općina u njihovom sastavu, s 385 na 904 milijuna eura. Na razini Hrvatske, prihodi županija, gradova i općina rasli su za 4 milijarde eura, s 3 milijarde eura na 7 milijardi eura, u odnosu na 2017. godinu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. imale su na raspolaganju 4 milijarde eura više nego u 2017.

Broj nezaposlenih u Slavoniji, Baranji i Srijemu smanjen je s više od 60.000 u 2016. na oko 18.500 danas, odnosno za 70 posto. Istodobno je zaposleno 37.000 ljudi više – 239 tisuća, što je 18 posto više nego 2016. godine. Prosječne neto plaće u svih pet slavonskih županija više su se nego udvostručile. Saldo migracija s inozemstvom promijenjen je s minus 9.171 osobe u 2016. na plus 1.561 osobu u 2025. godini i pozitivan je u svih pet županija.

Novim Zakonom o regionalnom razvoju ojačani su strateško planiranje i institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja.