U Preku je održan novi koordinacijski sastanak posvećen realizaciji strateškog projekta vodovodizacije Zadarske županije, s posebnim naglaskom na prvu fazu – vodoopskrbu zadarskih otoka. Sastanku su nazočili predstavnici Hrvatskih voda predvođeni generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić sa suradnicima, načelnici otočnih općina, predstavnici Vodovoda Zadar te projektanti.
Od prethodne koordinacije ostvaren je dodatni napredak. Svih 18 idejnih projekata za otočni dio sustava predani su u postupak ishođenja lokacijskih dozvola, a dosad je izdano deset lokacijskih dozvola. Ishođene su još dvije lokacijske dozvole – za izgradnju desalinizatora na Silbi i Olibu, zajedno s pripadajućim vodospremama i hidrostanicama. Ranije su lokacijske dozvole izdane za rekonstrukciju crpne stanice Borik i podmorski cjevovod prema Ugljanu, za transportne sustave Ugljan–Iž, Ugljan–Tun Veli, Tun Veli–Zverinac i Tun Veli–Molat, za sustave vodoopskrbe Rivnja i Sestrunja, Zverinca te dijela Dugog otoka, za Kali, Veli Rat, Savar i Brbinj, kao i za transportni cjevovod Rava–Dugi otok s naseljima Luka, Žman, Zaglav i Sali. Završena je i izrada svih 60 glavnih projekata.
Kao prvi zahvati definirani su rekonstrukcija crpne stanice Borik, izgradnja druge cijevi od Zadra do Lukorana na Ugljanu te izgradnja vodospreme i crpne stanice Burnjača. Za te zahvate u narednim tjednima planira se pokretanje postupaka javne nabave, a početak radova očekuje se tijekom 2027. godine. Nova cijev Zadar–Ugljan ključan je preduvjet za nastavak razvoja sustava prema drugim otocima, dok će Burnjača imati važnu ulogu u stabilizaciji vodoopskrbe Ugljana i daljnjem transportu vode prema Ižu, Ravi i Dugom otoku. Paralelno se nastavlja izrada projektne dokumentacije za cjevovode prema Ižu, Ravi i Dugom otoku te priprema dokumentacije za drugu cijev od Zrmanje do Zadra, kojom bi se dodatno povećao kapacitet glavnog vodoopskrbnog pravca.
Župan Josip Bilaver istaknuo je da projekt ulazi u konkretnu fazu realizacije te posebno naglasio važnost projektiranja druge cijevi od Zrmanje do Zadra. Podsjetio je da su redukcije vode tijekom proteklog ljeta dodatno potvrdile potrebu za jačanjem cijelog sustava. „Želimo izbjeći ponavljanje takvih situacija, ali istodobno moramo ozbiljno rješavati i problem gubitaka na postojećoj mreži. U tom kontekstu Vodovod Zadar ima punu podršku Zadarske županije, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskih voda“, izjavio je Bilaver.
Zvonimir Frka-Petešić ocijenio je da je projekt ušao u znatno intenzivniju fazu. „Prva faza prije svega znači vodovodizaciju zadarskih otoka. Bez povećanja kapaciteta prema Ugljanu nema mogućnosti razvoja ostatka sustava prema drugim otocima. Pred nama je još puno posla, ali projekt je sada ušao u višu brzinu i dinamika je vrlo dobra“, rekao je Frka-Petešić i dodao da je cilj da voda na Dugi otok stigne 2028. godine.
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić istaknuo je važnost projekta za dugoročnu opstojnost vodoopskrbe grada, zaleđa i otoka. „Novi sustav predviđa izgradnju dodatne cijevi od izvorišta Zrmanje do grada koja će biti povezana s crpnom stanicom na Boriku te podmorskim cjevovodom do otoka Ugljana, odnosno Lukorana. Ta trasa dalje ide prema Ravi i Dugom otoku te ostalim manjim zadarskim otocima. Na sastanku su ustanovljeni prioriteti, način financiranja i podrška Vlade RH i Hrvatskih voda u realizaciji ovoga projekta koji dugoročno rješava dovoljne kapacitete vode u zadarskom kraju“, izjavio je Erlić.
Načelnik Općine Preko Jure Brižić naglasio je da redovite koordinacije i konkretni zaključci potvrđuju da se u realizaciju projekta ušlo ozbiljno. „Za ostatak sustava izrađuje se projektna dokumentacija i mislim da idemo prema dobrim vijestima za sve koji žive na našim otocima“, rekao je Brižić.
