U Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula predstavljena je publikacija "Musica Affrescata" autora Darija Marušića, objavljena u izdanju Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. O izdanju su, uz autora i urednice Sunčicu Mustač i Katarinu Marić, govorili etnolog i kulturni antropolog Noel Šuran, a nazočne su pozdravili županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica te ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac.
Publikacija je posvećena glazbenim instrumentima prikazanima na srednjovjekovnim freskama Istre i okolice, a ti prikazi na zidnim slikama potječu iz 14. i 15. stoljeća. Riječ je o prikazima nebeskih orkestara, muzicirajućih anđela, povorki i plesa. Izdanje je nastalo u sklopu međunarodnog projekta Terra Gothica Incognita, koji je sufinanciran od Europske unije kroz program INTERREG Slovenija – Hrvatska (2021. – 2027.), a bavi se istraživanjem, interpretacijom i predstavljanjem baštine gotičkog razdoblja na području geografske Istre.
Katarina Marić kazala je da su niz koncerata nedavno održanih u crkvama doveli do realizacije ove publikacije te da je ona trebala biti brošura, no s desetak kartica došlo se na 110. Sunčica Mustač nazvala je djelo vodičem za snalaženje u crkvama s freskama, prisjetivši se pritom da je Tv Nova snimala serijal od osam epizoda o zidnim slikama. Sa snimateljem Zoranom Burazerovićem odlazila je po crkvama i kontaktirala Marušića vezano za instrumente i njihovo značenje.
Noel Šuran kazao je da Marušić radi glazbala, replike i rekonstrukcije te da istražuje, istaknuvši da se stručnjakinja Koraljka Kos u povijesti najviše bavila tim područjem. Dario Marušić govorio je o važnosti vizualnosti, percepciji fresaka, spoju s glazbenom komponentom te o brojnim nedovoljno poznatim ili gotovo nepoznatim instrumentima. Istaknuo je i da su brojni instrumenti u prošlosti dolazili iz perzijskog područja preko Afrike, transformirali se i postali ono što su danas, a pokazao je i kako zvuče pojedini instrumenti. Pjesmom i svirkom predstavili su se Edna Strenja i Goran Farkaš.
Nazočni su mogli saznati da razlikujemo ranu (6.-10. stoljeće), visoku (11.-13. stoljeće) i kasnu (14.-15. stoljeće) srednjovjekovnu glazbu te da se srednjovjekovna glazba prema sadržaju dijeli na svjetovnu i crkvenu. U publikaciji se analiziraju bubanj, cimbal, gajde, gitern, harfa, klavičembalo, klavikord, kololira, kotač sa zvoncima, lutnja, portativ, praporci, prirodne trube, psalterij, rebek, rog, svirala, šalmaj, tamburin, timpan, trokut, viela i viola da gamba. Bubanj je kao samostalni instrument naslikan samo u crkvi sv. Marije na Škrilinah u Bermu.
Urednice knjige su Katarina Marić i Sunčica Mustač, fotografije potpisuju Jovan Kliska, Ivo Puniš i Renco Kosinožić, jezični savjetnici su Vito Paoletić, Ines Vrenko Peruško i Duška Palibrk, a grafičko oblikovanje odradio je Matko Plovanić.
