Zbornik radova pod naslovom 'Tamo gdje počinje more - ogledi o povijesti Lastova' predstavljen je na otoku Lastovu koncem rujna, povodom Dana Općine Lastovo i blagdana sv. Kuzme i Damjana. Dubrovačko predstavljanje zbornika održano je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU.
Zbornik okuplja 10 znanstvenih radova, a knjigu su predstavili njezin urednik Vedran Stojanović i povjesničar Lovro Kunčević. Predstavljanje je moderirao povjesničar Relja Seferović, dok je okupljene u ljetnikovcu Sorkočević pozdravila upraviteljica Zavoda Vesna Miović. Miović je istaknula kako je Lastovo u Zavodu jako bitno te da je, kada se govori o Zborniku, riječ o jednom lijepom zajedničkom iskustvu.
Seferović je dodao kako je Lastovo otok skromnih ali savjesnih ljudi koji su prkosnim umijećem znali obraniti slobodu i dostojanstvo u stotinama godina odmjeravanja snaga s dubrovačkim Senatom, knezom i vlastima. Napomenuo je i kako je Kunčević bio spiritus movens Malog festivala povijesti na Lastovu, u okviru kojeg su radovi u Zborniku i nastali. Pohvalio je i grafički dizajn koji potpisuje Boris Jović, uz napomenu da pristup nije strogo znanstveni, nego je malo opušteniji, čak ima književne obrise.
Kunčević je govorio o pozadini Malog festivala povijesti, koji je prvenstveno namijenjen otočanima, a kontinuirano se održava od 2022. Namjera je da Festival bude neformalno, 'gerilsko' događanje, otočani su ga prihvatili, a sve je veći broj dubrovačke publike koji ga pohodi. Cilj je bio skrenuti pažnju stručnjaka na otok, što je i uspjelo, a jedan od dokaza uspjeha Festivala je i Zbornik. Kunčević je komentirao kako su u središtu teme iz društvene povijesti, a vrlo malo je tradicionalne političke povijesti.
Tematski raspon zbornika iznimno je raznolik. Srednjovjekovno Lastovo u središtu je dvaju radova: Zdenko Janeković Römer donosi sintetski pregled 'Lastovo, Lastovci, tradicije i mijene otočnog života u burnom srednjovjekovlju', dok Nella Lonza rekonstruira svakodnevicu i društvene odnose kroz 'Lastovske srednjovjekovne oporuke u devet slika'. Ranome novom vijeku i razdoblju Dubrovačke Republike posvećeni su radovi Vedrana Stojanovića 'Lastovo očima stranaca (od 15. do 18. stoljeća)', Lovra Kunčevića 'Zavjera Ivana Luke Antice protiv Dubrovačke Republike 1635. godine' te Vesne Miović 'Obrana od kuge u Dubrovačkoj Republici: primjer Lastova'. Društvenim odnosima posvećen je i rad Irene Ipšić 'Vlasnička struktura i društveni odnosi na otoku Lastovu prema katastiku iz 1660. godine'.
Etnološku i antropološku dimenziju donose Jelena Obradović Mojaš studijom o lastovskoj kolendi 'Lastovska kolenda: Duboko u dušama je to veseljenje...' te Marko Rašica i Ljiljana Marks radom 'Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. stoljeću'. Zbornik zaključuje studija Jasne Čapo 'Kuća kao zalog budućnosti: iseljenici, povratnici i transnacionalne veze', koja lastovsku povijest privodi suvremenosti kroz prizmu iseljeništva i transnacionalnih veza.
Kunčević je rekao da je ova knjiga važna, da se radi o tristotinjak stranica novih znanstvenih studija ozbiljne kvalitete. Istaknuo je da Lastovo ima iznimno bogatu i zanimljivu povijest, ali nije dovoljno istražena, te da se radi o tekstovima 10 autora koji se bave temama iz raznih disciplina. Zbog ove knjige o Lastovu znamo dramatično više nego prije, rekao je Kunčević i najavio šesti Mali festival povijesti u rujnu iduće godine.
Stojanović je govorio o knjizi tako što je počeo tematizirati pojam otoka općenito. Rekao je da na površini ova knjiga govori o povijesti otoka, ali dublje pitanje je što je to uopće otok. Ono što otok čini otokom nije samo fizička odvojenost s morem, otočnost nije samo fizička činjenica, ona je društveni kostur, rekao je Stojanović. Dodao je da Lastovo odskače od uobičajenog obrasca te da je razvilo visoku kulturu pragmatičke pismenosti. Strani putnici doživljavali su ga kroz strah i divljenje, a Lastovo koje je na 'kraju svijeta' istodobno je poželjno mjesto za putovanje. Otok nije kopno kojemu nešto nedostaje, nego je mjesto s vlastitom logikom, naglasio je.
Stojanović je rekao da ova knjiga želi nadopuniti otočku perspektivu, otkriti način na koji se povijest odvija na rubovima. Knjiga je napeta i upravo u toj napetosti knjiga postoji i ima smisla, rekao je. Naglasio je da se ovdje ne radi o monografiji koja prati povijest Lastova, nego je Lastovo predmet ozbiljnog, sustavnog i multidisciplinarnog istraživanja. Ova knjiga predstavlja značajan skok upoznavanja otoka, rekao je Stojanović. Otok nije definicija, nego iskustvo, ne može se razumjeti samo s kopna, iz arhiva, Lastovo podsjeća da povijest uvijek ima dimenziju mjesta, zaključio je. Na kraju je zahvalio svim autorima i svima koji su dali svoj doprinos da se Zbornik, ali i Festival, realiziraju.
