U Državnom arhivu u Pazinu predstavljen je 38. zbornik Pazinskoga memorijala pod naslovom "Istarski razvod: Glagoljica. Granica. Srednji vijek." Zbornik je posvećen 700. obljetnici Istarskoga razvoda, a o njemu su govorili ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu Mirela Mrak Kliman, akademik Robert Matijašić i Josip Šiklić, urednici zbornika.
Mirela Mrak Kliman istaknula je da zadaća arhiva nije samo čuvati gradivo nego ga učiniti poznatim i dostupnim široj javnosti. Kazala je da Istarski razvod govori o jeziku, pismu i pravu ovoga kraja te o glagoljskoj tradiciji ukorijenjenoj u Istri. Objavljeni zbornik ostat će dostupan u knjižnicama i služiti istraživačima, školama i fakultetima, a arhivska i znanstvena istraživanja približit će i onima koji nisu stručnjaci. Zahvalila je autorima, urednicima, recenzentima i suradnicima te ustanovama koje su poduprle izdavanje knjige.
Robert Matijašić naglasio je da zbornik Istarski razvod ne promatra samo kao povijesni dokument, nego i kao filološki spomenik te polazište za razumijevanje širega kulturnog, jezičnog i društvenog konteksta u kojem je nastao. Jedanaest radova povezuje istraživače različitih generacija, a novi pristupi i arhivska otkrića omogućuju da se poznati izvori sagledaju iz novih perspektiva. Podsjetio je na kontinuitet Pazinskoga memorijala, koji Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin njeguje od 1970. godine, te istaknuo da je 38. svezak dokaz kako zavičajna publikacija može privući šire znanstveno i kulturno čitateljstvo.
Josip Šiklić predstavio je radove objavljene u zborniku. Prilog Darka Komše, Đeni Gobić Bravar i Markusa Leidecka donosi analizu korespondencije Carla De Franceschija o glagoljici i Istarskom razvodu iz druge polovice 19. stoljeća, uključujući rasprave o autentičnosti dokumenta i slavenskoj liturgiji. Anton Bozanić istražuje djelovanje biskupa Antuna Mahnića i afirmaciju staroslavenskoga bogoslužja i glagoljice, dok Kristijan Žgaljardić na primjeru Šumbera i Šumberšćine razmatra razgraničenja, rješavanje sporova i važnost svjedoka, starih isprava i lokalne pravne prakse. Gordana Čupković uspoređuje čitanja Istarskoga razvoda Ante Starčevića i Josipa Bratulića, a Amir Kapetanović analizira jezik Istarskoga razvoda, čakavsku podlogu i pripovjedna obilježja. Josip Mihaljević prikazuje izradu digitalne vremenske lente glagoljice i glagoljaštva, Milica Mikecin istražuje postanak i značenjski razvoj pravnih naziva u dokumentu, Mateo Žagar uspoređuje glagoljski kurziv Istarskoga razvoda i Vinodolskoga zakona, Milan Mihaljević iznosi novija saznanja o beramskome glagoljaštvu, a Vera Blažević Krezić i Milica Lukić razmatraju noviju povijest istarskoga glagoljaštva i slavenskoga bogoslužja.
Zbornik zaključuje rad Darka Komše o novootkrivenim glagoljskim rukopisima u arhivu Istarskog društva za arheologiju i domovinsku povijest u Trstu. Autor predstavlja 558 dosad nepoznatih dokumenata i zapisa iz 16. i 17. stoljeća, od kojih se 170 odnosi na Istru, a 378 na Lošinj. Oporuke, ugovori i drugi zapisi pružaju nove podatke o pravnim poslovima, obiteljskim odnosima, imovini i svakodnevnom životu.
Josip Šiklić ocijenio je da je riječ o sadržajno bogatom, znanstveno vrijednom i tematski zaokruženom zborniku. Istaknuo je da je posebna vrijednost zbornika u povezivanju povijesnih, jezikoslovnih, paleografskih, crkvenopovijesnih i arhivističkih istraživanja te donošenju novih spoznaja i dosad nepoznate građe. Zbornik nije samo prigodno izdanje uz obljetnicu, nego trajan doprinos proučavanju istarske i hrvatske kulturne baštine i poticaj za nova istraživanja.
Glazbeni dio programa upotpunili su učenici glazbene škole. Ivona Luk izvela je skladbu Gustava Gurlitta, a Filip Erik Mozartov Rondo alla turca. Zbornik su objavili Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin i Državni arhiv u Pazinu, urednici su akademik Robert Matijašić i Josip Šiklić, a izdavanje su poduprli Ministarstvo kulture i medija, Istarska županija i Grad Pazin.












