U prepunoj MUO Galeriji zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt predstavljena je znanstvena knjiga Razgled/nica povijesnoga Gospića. Predstavljanje je organizirano u suradnji s Knjižnicom Muzeja za umjetnost i obrt u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a izdavač knjige je Državni arhiv u Gospiću.
Knjiga donosi višeslojnu priču o razvoju Gospića tijekom druge polovine 19. i 20. stoljeća. Kroz stare razglednice, fotografije i arhivske zapise otkriva kako je grad izgledao tijekom posljednjih stotinjak godina, kako su se mijenjale njegove ulice, trgovi i šetališta te koje su građevine obilježile njegovu povijest. Autori su nekadašnji život grada rekonstruirali pomoću starih razglednica, fotografija, rukopisa i drugih arhivskih zapisa. U istraživanju su korištene razglednice iz Državnog arhiva u Gospiću, fotografije iz Zbirke starije fotografije Muzeja za umjetnost i obrt te građa iz drugih ustanova i privatnih zbirki.
Knjigu su predstavili njezini autori dr. sc. Ivica Mataija i dr. sc. Antonia Došen. Recenzentica knjige je dr. sc. Tihana Rubić, dok je recenziju drugog recenzenta dr. sc. Ante Gverića, u njegovoj odsutnosti, pročitala voditeljica programa Martina Jurišić Herceg. Dr. sc. Ivica Mataija, autor knjige i ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, zahvalio je brojnoj publici te naglasio da se u knjizi razglednici pristupa interdisciplinarno, s nekoliko povezanih i međuovisnih motrišta. Jedno od njih je filološko, onomastičko, u raščlambi motivacije, tvorbene strukture i jezične analize gospićke hodonimije. Filološkom kontekstu pripada i razmatranje međusobnog odnosa vizualne predodžbe grada s razine otisnute ilustracije te putopisnog, reportažnog ili književnoumjetničkog teksta kao predmeta imagoloških proučavanja fenomena predodžbe i autopredodžbe. Mataija je izrazio nadu da će knjiga ispuniti prostor interesa za Liku i njezinu zavičajnost novim, poticajnim sadržajima.
Koautorica dr. sc. Antonia Došen istaknula je da su razglednice funkcionirale poput otvorenog pisma čiji je sadržaj mogao pročitati svatko u poštanskom prometu. Anegdotalno je opisala recepciju razglednica u lokalnom tisku na prijelazu 19. u 20. stoljeće te naglasila da je kolekcionarima pitanje najranije razglednice koja je izdana gotovo sudbonosno jer prvenstvo može utjecati na vrijednost primjerka. U ovoj knjizi razglednice Gospića nisu promatrane kao kolekcionarski trofeji, već ponajprije kao povijesni tragovi. Nije bilo dovoljno samo prikupiti i objaviti razglednice, trebalo ih je razvrstati, datirati, usporediti i interpretirati.
Dr. sc. Antonia Došen izlaganje je zaključila riječima da su razglednice dragocjene upravo zato što ne prikazuju samo ono što smo odlučili pamtiti nego ponekad čuvaju i ono što u trenutku nastanka nitko nije smatrao vrijednim pamćenja.













