U Hiži vinove loze u Radoboju jučer je svečano otvorena izložba pod nazivom "Kad je Zagorje bilo ocean – miocen sjeverozapadne Hrvatske". Postav posjetitelje vodi milijunima godina u prošlost, u razdoblje kada je područje današnjeg Hrvatskog zagorja prolazilo kroz velike geološke i klimatske promjene.
Izložba je rezultat međumuzejske i međunarodne suradnje Muzeja Radboa, Muzeja krapinskih neandertalaca i Prirodoslovnog muzeja Slovenije. Suradnju je inicirao Muzej Radboa s ciljem predstavljanja bogate geološke i paleontološke baštine Radoboja i sjeverozapadne Hrvatske. Kroz izložene fosile, geološke nalaze i stručna tumačenja posjetiteljima se otkriva kako je izgledao nekadašnji biljni i životinjski svijet te kako su se tijekom milijuna godina mijenjali krajolik i prirodni uvjeti na tom području.
Ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin Pospiš izrazila je zadovoljstvo što je upravo taj muzej bio nositelj suradnje koja je povezala tri muzejske ustanove iz Hrvatske i Slovenije. Istaknula je da Radoboj već gotovo dva stoljeća zauzima posebno mjesto na paleontološkoj karti Europe zahvaljujući bogatim fosilnim nalazištima. Dodala je i da ova suradnja muzeju omogućuje razmjenu stručnih znanja i iskustava, otvara prostor za nove istraživačke i izložbene projekte te potvrđuje da i mali muzeji mogu biti inicijatori velikih i značajnih suradnji. Naglasila je i da su ovom izložbom povezani lokalna baština i širi geološki kontekst sjeverozapadne Hrvatske.
Viši kustos i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Eduard Vasiljević pojasnio je kako je miocen bio geološka epoha obilježena velikim promjenama okoliša na području današnje sjeverne Hrvatske. Tijekom miocena su se na prostoru Hrvatskog zagorja izmjenjivali morski, jezerski i kopneni okoliši, a ti su procesi bili povezani sa širim geološkim razvojem Panonskog bazenskog sustava i nekadašnjeg Paratetisa. O tim promjenama danas svjedoče sedimentne stijene i brojni fosilni ostaci organizama koji su nastanjivali tadašnje okoliše, a Vasiljević je posebno naglasio značaj Radoboja, čija iznimno vrijedna paleontološka nalazišta pružaju jedinstven uvid u nekadašnji biljni i životinjski svijet.
Kustosica Muzeja krapinskih neandertalaca Nikolina Ileković istaknula je iznimnu geološku i paleontološku vrijednost Radoboja i Hrvatskog zagorja, posebno naglasivši značaj radobojske fosilne zbirke koja se čuva u tom muzeju. Ukazala je i na važnost očuvanja i stručnog proučavanja te vrijedne građe.
Paleontolog Prirodoslovnog muzeja Slovenije Matija Križnar zahvalio je na izvrsnoj suradnji te predstavio doprinos slovenskog muzeja realizaciji izložbe, posebno istaknuvši bogatstvo radobojskih fosila koji se čuvaju u njihovim zbirkama. Najavio je nastavak suradnje s Muzejom Radboa, istaknuvši kako se već sljedeće godine planira detaljnije stručno i znanstveno proučavanje dijela radobojske zbirke koja se čuva u Sloveniji. Planirana istraživanja uključuju kvalitetniju dokumentaciju, fotografiranje fosila te pripremu stručnih i znanstvenih publikacija.
Geologinja Prirodoslovnog muzeja Slovenije Katarina Kadivec istaknula je kako radobojska zbirka fosila predstavlja jednu od najstarijih zbirki miocenske starosti koje se čuvaju u njihovu muzeju. Naglasila je iznimnu znanstvenu i povijesnu vrijednost te građe, budući da je upravo ta građa tijekom desetljeća omogućila stjecanje važnih spoznaja o geološkoj prošlosti i životu u miocenskom razdoblju. Posebno je istaknula značaj očuvanja takvih zbirki, koje i danas predstavljaju vrijedan izvor znanja i temelj za daljnja znanstvena istraživanja. Prirodoslovni muzej Slovenije posjeduje vrijednu zbirku fosilnih kukaca i drugih nalaza iz Radoboja, koje je prije otprilike 150 godina prikupljao njihov prvi kustos.
