Prije nešto više od 20 godina među prijateljima Dejanom Poljakom i Božidarom Jadrijevićem Mladarom sazrela je ideja o pokretanju postupka da se Trilj i njegovo naselje Gardun, rimski Tilurij, sjedište VII. rimske legije, te cijeli cetinski kraj proglase kolijevkom nogometa. Ta je ideja dvojici prijatelja u međuvremenu postala životni cilj i poslanje.
Dejan i Božidar vjeruju da raspolažu snažnim i neoborivim argumentom za 'otimanje' prestižne titule o mjestu rađanja nogometne igre Englezima. Riječ je o steli na kojoj je isklesan lik rimskog dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži loptu. Stela je pronađena na prostoru Tilurija, a netko ju je, nije poznato tko i u koje točno vrijeme, donio u Sinj i ugradio na pročelje jedne obiteljske kuće u Vrličkoj ulici. Žitelji alkarskog grada tu kuću nazivaju kućom Romana Perkovića.
Dejan i Božidar prije 21 godinu osnovali su udrugu s nazivom Promotor kulturnih događaja (PKD) Gaj Laberije. U okviru udruge formirali su dvije vojne postrojbe, rimsku legiju i delmatsku kohortu, ustrojenu baš kao što su u prvom stoljeću bile ustrojene tadašnje rimske i delmatske vojne postrojbe. Dejan je predsjednik udruge, a Božidar glavni logističar.
Na cijelom prostoru Mediterana i Balkanskog poluotoka na kojemu se prostiralo Rimsko Carstvo pronađen je veliki broj stela na kojima likovi dječaka, odraslih muškaraca i žena u rukama drže kuglu. Najbliža takva nama poznata stela nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, na kojoj kuglu drži djevojka Aurelija. Za razliku od kugla na svim tim rimskim spomenicima, samo na ovoj steli dječak Gaj Laberije drži kuglu s hektagonomom, odnosno loptu sastavljenu od pravilnih oblika međusobno povezanih dijelova kože.
U službenom biltenu FIFA-e iz 1969. godine objavljeno je opsežno istraživanje Sinjanina Josipa Bepa Britvića, znamenitog arheologa amatera, o steli Gaja Laberija i lopti koju drži u ruci. Poslije objave Englezi su oštro reagirali, pobunili se i digli toliku buku da se FIFA povukla. Poljak smatra da najprije moraju doći do priznanja na nacionalnoj razini, da se o Gardunu kao kolijevki nogometa osvijesti hrvatska službena i opća javnost i da se udruzi priznaju argumenti koji su neoborivi.
U PKD Gaj Laberije formirali su postrojbe rimskih legionara i delmatske kohorte s kojima nastupaju na različitim priredbama, susretima i igrama povijesnih vojnih postrojbi. Svaka legionarska odora stajala je oko 2500 eura, dok su odore pripadnika delmatske kohorte nešto jeftinije, oko 2000 eura. Legija broji 18 članova. Na čelu legije je car Klaudije (Damir Banić), a carica je njegova četvrta žena Agripina (Marijana Bilonić). Centurion ili zapovjednik legije je Robert Santo, singifer odnosno barjaktar je Domagoj Križanac, nositelj Orla, službene oznake legije, je Ivan Bašić, a akvilifer, odnosno sudac i nositelj lopte je Stipe Vukasović Lončar. Za poziranje ispred objektiva kolege Duje legionarsku odoru obukli su Branimir Tomić, Ante Matković i Siniša Romac.
Na čelu kohorte su kralj Agron (Ante Vuković) i kraljica Teuta (Danja Lakić Budimir). Barjaktarka pripadnosti kohorti je Danijela Vučemilović, barjaktarka same kohorte je Marija Mandac, a Dijana Radović nositeljica je svitka, dokumenta kojim su car Klaudije i Rimsko Carstvo u prvom stoljeću priznali Dalmaciju.
