Tran Hiep, 50-godišnji vijetnamsko-australijski aktivist protiv trgovine ljudima, nije se čuo sa suprugom Chloe Dang od 18. rujna, kada je trebao sletjeti u Bangkok nakon kratkog puta u Phnom Penh. Vijetnamske vlasti u međuvremenu su privele trojicu aktivista, uključujući jednog Australca, a optužbe protiv njih opisane su kao "izmišljene".
Hiep je u Kambodžu otputovao kako bi se sastao s braniteljima ljudskih prava, a putovao je s još jednim aktivistom, Nguyenom Duc Thuanom, koji je također Vijetnamac i ima norvešku putovnicu. Njih dvojica otišli su u Kambodžu kako bi se sastali s disidentskim vijetnamskim aktivistima radi obuke. Hiep je slobodni IT stručnjak i osnivač Australskog saveza za borbu protiv trgovine ljudima.
Njegova supruga Chloe Dang, 36-godišnjakinja, iz zračne luke u Bangkoku prije ukrcaja na let za Melbourne rekla je da su ona i obitelj jako zabrinuti za njegovu sigurnost. "Prošlo je 11 dana i stvarno sam u mraku", rekla je Dang, dodajući da ne zna gdje se nalazi i kako je. Briga o muževu boravku, kazala je, uzela je psihološki danak. Hiep zaslužuje zaštitu, poručila je, i nada se da će australska vlada nastaviti vršiti pritisak na Kambodžu da provede istragu i utvrdi gdje se nalazi.
Australski premijer Anthony Albanese izjavio je da vlada pruža konzularnu pomoć i da će nastaviti izravno komunicirati s obitelji. Glasnogovornik ministarstva u ponedjeljak je rekao da Odjel za vanjske poslove i trgovinu pruža konzularnu pomoć obitelji Australca prijavljenog kao nestalog u Kambodži. Australska vlada potvrdila je da su konzularni dužnosnici u kontaktu s Dang, ali nije željela dalje komentirati.
Vijetnamska vlada priopćila je da su trojica privedenih priznala da su članovi Viet Tana, organizacije koju službeni Hanoi opisuje kao terorističku. Viet Tan je priopćio da "oštro osuđuje otmicu dvojice svojih članova u Kambodži i izmišljene optužbe koje su izdale vijetnamske komunističke vlasti kako bi prikrile čin transnacionalne represije". Nije jasno je li i treća osoba član Viet Tana.
Viet Tan je priopćio da je cilj organizacije "prevladati diktaturu i izgraditi temelje za održivu demokraciju" te da je "predana mirnoj, nenasilnoj borbi". Na svojoj internetskoj stranici navode da su uvjereni kako su nenasilna sredstva najučinkovitija za postizanje maksimalnog građanskog sudjelovanja. Organizacija je pozvala norveške i australske vlasti da zatraže pristup Hiepu i Thuanu kako bi se "osiguralo njihovo zdravlje i pristup potrebnim lijekovima".
Viet Tan je naveo da dvojica muškaraca nisu imala namjeru ući u Vijetnam te da je tvrdnja da su ilegalno ušli u zemlju "očita izmišljotina" kojom se prikriva njihova otmica. Posebno ih zabrinjava, kako su naveli, što policijska država To Lama koristi sigurnosni aparat za progon i represiju aktivista i stranih državljana čak i izvan granica Vijetnama. Sastajanje, razmjena ideja i podrška braniteljima ljudskih prava, demokratskim aktivistima i civilnom društvu miran su oblik zagovaranja napretka slobode, demokracije i ljudskih prava u Vijetnamu, poručili su.
Viet Tan je ranije opisao nestanak dvojice muškaraca kao zabrinjavajući s obzirom na prethodne slučajeve u kojima su vijetnamski disidenti nestajali u susjednim zemljama i potom se pojavljivali u pritvoru u Vijetnamu. "Njihov nestanak nije običan slučaj 'nestale osobe'", priopćili su, dodajući da su obojica dugogodišnji zagovornici ljudskih prava i članovi Viet Tana.
Human Rights Watch prethodno je opisao Viet Tan kao "opozicijsku političku stranku ... koja djeluje otvoreno i zakonito u mnogim zemljama, uključujući Australiju, ali koju Hanoi proizvoljno označava kao 'terorističku'". Vijetnam je posljednjih godina pojačao obračun s disidentima, a više od 55 aktivista uhićeno je 2025. prema širokim kaznenim zakonima. Human Rights Watch je 18. rujna priopćio da je više od 160 političkih zatvorenika trenutačno zatvoreno u Vijetnamu te da su aktivisti izloženi "policijskom uznemiravanju, zastrašivanju, nadzoru i ispitivanju na dnevnoj bazi".
Civilne skupine i stručnjaci UN-a za ljudska prava više su puta upozorili na rastuću suradnju vijetnamskih vlasti i susjednih vlada u ciljanju na zagovornike. Obitelji nestalih muškaraca podnijele su apel Radnoj skupini UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke.
