Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je humanitarnu misiju u gradu Kostjantinivki u Donbasu, po uzoru na nedavnu operaciju u Oleškiju. Putin tvrdi da Rusija kontrolira taj grad te da bi preostalo civilno stanovništvo trebalo biti evakuirano, a za raščišćavanje pristupnih putova, kako navodi, trebalo bi pet dana.

Prema Putinovu prijedlogu, u misiju bi trebali biti uključeni predstavnici ukrajinskih i ruskih institucija za ljudska prava, kao i predstavnici stranih medija. Rusija je još u srpnju objavila da je zauzela grad, ali za tu tvrdnju nije ponudila nikakve dokaze. Ukrajinska strana navodi da borbe za Kostjantinivku i dalje traju, a stručnjaci ukrajinskog analitičkog projekta DeepState ističu da je grad pod kontrolom ukrajinske vojske, ali da je situacija ondje „iznimno teška”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Putin želi navesti Ukrajinu da napusti Kostjantinivku, nakon čega bi ruske snage ušle u grad i potpuno ga zauzele. Naglasio je da je Ukrajina civilnom stanovništvu uvijek omogućavala napuštanje grada. Dodao je i kako je slučaj Oleškija pokazao da je Moskva ondje postignuto primirje iskoristila za dopremanje vojne opreme i naoružanja u grad, a prema satelitskim snimkama Rusi su u Oleškiju rasporedili brojne različite oružane sustave i ojačali svoje položaje.

Putinov prijedlog dolazi u trenutku kada se odvijaju kontakti između ruskog vodstva i američkih predstavnika, koji pregovaraju o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine. Ideja o misiji u Kostjantinivki promiče se i preko američkih posrednika. Prema mišljenju stručnjaka, Moskva pokazuje spremnost na postizanje dogovora, ali istodobno promiče vlastitu interpretaciju situacije na bojištu.

Oleksandr Kovalenko, vojni stručnjak ukrajinskog Centra za sigurnosna istraživanja Dmitra Timčuka, u Putinovim izjavama vidi proturječje. Smatra da, ako Rusija navodno u potpunosti kontrolira grad, neka onda sama provede odgovarajuću humanitarnu operaciju. Prema njegovu mišljenju, Putinove izjave o gradu ne odgovaraju stvarnom stanju na bojištu, a Moskva samo želi iskoristiti humanitarno pitanje za manipulaciju i jačanje svoje pregovaračke pozicije. Kovalenko smatra i da ruska vojska želi dobiti na vremenu kako bi ojačala postrojbe koje se bore za grad.

Jevhen Zaharov, čelnik Harkivske skupine za ljudska prava, izjavio je da se boji da ruski prijedlog ima sasvim drukčije ciljeve od onih koje navode. Ocijenio je Putinovu inicijativu sumnjivom i savjetuje ukrajinskoj strani da joj pristupi s krajnjim oprezom.

Vojni analitičar Denis Popovič izjavio je da će, ako Ukrajina odbije misiju, biti optužena da odbija mirovne prijedloge, da se ne brine za vlastite građane i da Zelenski želi nastaviti rat. Primirje u Oleškiju trajalo je od 27. listopada do 1. studenoga, a ukrajinski Glavni stožer izvijestio je da su Rusi tijekom tog primirja proveli rotaciju postrojbi, utvrdili svoje položaje, pojačali mjere obrane od dronova i dopremili streljivo. Popovič upozorava da se trenutačno prati granatiranje Hersona i da postoji opasnost da bi protivnik mogao znatno intenzivirati djelovanje u smjeru Hersona. Kao još jedan primjer naveo je uskrsno primirje koje je Putin proglasio 2025. godine, nakon čijeg su isteka Rusi nastavili napredovati prema Pokrovsku.

Kovalenko je uvjeren da Rusi žele predah jer postupno gube položaje u Kostjantinivki. Tvrdi da su ruskoj vojsci, koja napada grad, hitno potrebna pojačanja, ali ih zbog borbi ne može dobiti. Upozorava da bi takozvana humanitarna misija u Kostjantinivki bila katastrofa za Kijev jer bi Rusija to vrijeme iskoristila za koncentriranje snaga koje bi joj omogućile zauzimanje grada.

Kostjantinivka je najjužniji grad takozvanog utvrđenog pojasa Donjecke oblasti, kojemu pripadaju i Druživka, Kramatorsk i Slovjansk. Zauzimanje Kostjantinivke otvorilo bi Rusima put prema Druživki, a zatim i prema urbanoj aglomeraciji Slovjansk–Kramatorsk. Kovalenko uspoređuje stratešku ulogu Kostjantinivke s ulogom Bahmuta, Avdijivke i Časiv Jara, čiji su obrambeni sustavi godinama uspijevali zaustavljati ruske snage.

Grad Kostjantinivka prije ruske invazije imao je oko 70.000 stanovnika. Prema podacima lokalnih vlasti, u Kostjantinivki se još nalazi približno 340 civila. Grad nema centraliziranu opskrbu vodom, električnom energijom ni plinom, a javni prijevoz ne prometuje. Od proljeća 2026. evakuacija iz Kostjantinivke moguća je isključivo pješice.

Denis Popovič kaže da ljudi koji su ostali u Kostjantinivki trebaju evakuaciju i priliku za bolji život. Bez primirja je evakuacija iz Kostjantinivke gotovo nemoguća jer su ruske snage zauzele cestu između Kostjantinivke i Druživke, a dronovi djeluju na cijelom tom području. Ukrajina ne može samostalno provesti takvu operaciju.