Saudijska Arabija, Turska i Pakistan potpisale su zajednički obrambeni pakt kojim se obvezuju na uzajamnu zaštitu u slučaju vanjske prijetnje. Sporazum je službeno objavljen u petak, a potpisali su ga najviši dužnosnici triju zemalja tijekom sastanka u saudijskom gradu Mecci. Na sastanku su sudjelovali saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif.

Prema priopćenju pakistanskog ministarstva vanjskih poslova, ključna odredba sporazuma glasi da se bilo koji napad na jednu od triju država automatski smatra napadom na sve tri. Ova klauzula predstavlja značajan korak u institucionalizaciji sigurnosne suradnje, koju su tri zemlje dosad intenzivno razvijale kako bi odgovorile na rastuće regionalne nestabilnosti i prijetnje.

Odluka o jačanju obrambene koalicije dolazi u vrijeme kada je Saudijska Arabija izravno uključena u eskalaciju sukoba između SAD-a i Irana. Ovaj širi sukob doveo je do ozbiljnog poremećaja u pomorskom prometu, posebno kroz Hormuški tjesnac i Crveno more, što ugrožava globalne trgovačke rute i energetsku sigurnost regije.

Tenzije su dodatno pojačane nakon što su Iran i njegovi saveznici, uključujući hutijske pobunjenike u Jemenu, pokrenuli niz napada na ciljeve u Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama Perzijskog zaljeva. Hutijski pobunjenici, koji kontroliraju sjever Jemena i godinama se bore protiv vlade podržane od saudijski vođene koalicije, proglasili su pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije prošlog mjeseca.

Pobunjenici su ciljali saudijske zračne luke, naftne objekte i brodove u Crvenom moru, što je navelo Saudijsku Arabiju da odgovori zračnim udarima na hutijske pozicije. Kao odgovor na prijetnje pomorskom prometu, Saudijska Arabija je nedavno formirala novu pomorsku koaliciju s ciljem zaštite brodova u Crvenom moru i zaljevu Aden.

Ovaj novi trostrani sporazum nadograđuje na raniju suradnju, s obzirom na to da su Saudijska Arabija i Pakistan već potpisali zajednički obrambeni pakt prošle godine. Stručnjaci smatraju da je ovaj potez izravna reakcija na sigurnosne izazove koje nameće iranska politika i djelovanje njezinih saveznika u regiji.