Aleksandar Vučić izgubio je izvanredne parlamentarne izbore od političkog pokreta koji prije dvije godine nije ni postojao. Studentska lista, prema prvim projekcijama, osvojila je apsolutnu većinu u srbijanskom parlamentu i time prekinula 14-godišnju vladavinu Srpske napredne stranke.
Vučić je poraz priznao u nedjelju kasno navečer u sjedištu svoje Srpske napredne stranke u Beogradu. "Još nemamo konačne rezultate, ali jasno je da smo ove izbore izgubili", izjavio je. Vučić je odradio dva predsjednička mandata i nije se mogao ponovno kandidirati za tu funkciju, a na ovim je izborima predvodio stranku s namjerom da se vrati na mjesto premijera, s kojeg je otišao 2017. godine.
Studentska lista nastala je iz prosvjeda nakon tragedije u Novom Sadu, gdje je 1. studenoga 2024. pala nadstrešnica željezničkog kolodvora i usmrtila 16 ljudi. Taj događaj pokrenuo je najveći prosvjedni pokret protiv Vučićeve vlasti i u javnosti postao simbol korupcije i nemara vlasti. Vučić je prijevremene izbore raspisao nakon dvogodišnjih prosvjeda potaknutih tom nesrećom.
Pokret nema jednog dominantnog političkog vođu. Među 250 kandidata nalaze se liječnici, sveučilišni profesori, pravnici, ekonomisti, glumci, sportaši i aktivisti, a većina njih nikada nije obnašala visoke državne dužnosti. Na prvom mjestu liste, službenog naziva "Studentska lista - Studenti pobeđuju", nalazi se novosadski kardiolog Ilija Srdanović, profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu koji nije profesionalni političar. Iza njega su liječnica Katarina Stanković, dramaturg Željko Hubač i kirurg Aleksandar Cvetković.
Među poznatijim imenima su košarkaška legenda Dejan Bodiroga na 24. mjestu, bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić na 27. mjestu, glumac Tihomir Stanić na osmom mjestu te sociolog Jovo Bakić na 76. mjestu. Bodiroga je bivši košarkaški reprezentativac Jugoslavije, dvostruki svjetski i trostruki europski prvak te predsjednik Eurolige. Šoškić je ekonomist koji je dužnost guvernera Narodne banke Srbije obnašao od 2010. do 2012. godine, a Bakić je profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i dugogodišnji kritičar Vučićeve politike.
Na listi su i bivši atletski reprezentativac Mihail Dudaš, nekadašnji nogometaš Mirko Poledica te Feđa Dimović, odvjetnik i član glazbene skupine Beogradski sindikat. Tu su i psiholog Aleksandar Baucal, rektorica Sveučilišta umjetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić te inženjer Zoran Đajić, koji se nalazi na 58. mjestu. Đajić je bio angažiran na radovima na novosadskom kolodvoru i javno je upozoravao na nepravilnosti i probleme povezane s rekonstrukcijom. Među kandidatima je i Zlatko Kokanović, poljoprivrednik i jedan od istaknutih protivnika projekta rudarenja litija u dolini Jadra, koji je kao predstavnik udruge "Ne damo Jadar" sudjelovao u prosvjedima protiv projekta kompanije Rio Tinto. Na listi je i odvjetnica Sara El Sarag, koja je javno predstavljala prijedloge pravosudnih reformi studentskog pokreta.
Studenti koji su organizirali prosvjede uglavnom sebe nisu postavili na najistaknutija mjesta izborne liste. Tijekom više od godinu dana studentskih plenuma, blokada i razgovora birani su kandidati za koje se smatra da mogu preuzeti odgovornost za rad državnih institucija. Studentsku listu formalno je u rujnu osnovala skupina od 14 ljudi, većinom sveučilišnih profesora, među kojima je bila Marija Maruna, profesorica Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Pokret je prikupio više od 70.000 potpisa potpore, a listu je 14. rujna predao Republičkoj izbornoj komisiji. Temeljna ideja bila je izgraditi političku opciju koja neće ovisiti o jednom vođi.
Studentska lista u rujnu je predstavila program od 11 točaka, podijeljen u tri cjeline: "Srbija ili mafija", "U znanju je moć" i "Srbija raste s nama". U središtu programa su borba protiv korupcije, jačanje neovisnosti institucija i odgovornost državnih dužnosnika. Program predviđa osnivanje posebne tužiteljske policije koja bi istraživala korupciju, temeljitu provjeru rada Ministarstva unutarnjih poslova te ispitivanje podrijetla imovine javnih dužnosnika. Najavljuje i lustraciju, odnosno provjeru odgovornosti dužnosnika koji su zloupotrebljavali položaj ili kršili ljudska prava. Antikorupcijski pokret u kampanji je obećao smijeniti dužnosnike koji su kršili propise pri gušenju prosvjeda te prekinuti praksu postavljanja stranački lojalnih kadrova na čelo javnih poduzeća i osloboditi javni servis političke kontrole.
Neslužbeni rezultati pokrenuli su slavlje na beogradskim ulicama, gdje se pjevalo i uzvikivalo "pobjeda" uz zvukove automobilskih truba i vatrometa. Jedan student za BBC je rekao: "Srbija je slobodna. Ovo je čudo." Nositelj liste Ilija Srdanović za BBC na srpskom jeziku izjavio je da će Srbija "biti slobodna država" te dodao kako se pokret nada da će "osloboditi zemlju od tiranije".
Prema podacima republičkog izbornog povjerenstva, odaziv birača bio je rekordan. Do 18 sati po lokalnom vremenu, dva sata prije zatvaranja birališta, glasalo je 64,9 posto birača. Vučić je u kampanji podržavao kandidaturu Srbije za članstvo u EU, ali je odbijao uvesti sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a obećavao je veće mirovine, više plaće u javnom sektoru i ulaganja u državno zdravstvo. Vučić i SNS u više su navrata odbacili optužbe za korupciju.
Studentska lista nije ponudila konkretne odgovore o temi Kosova. Kosovo je neovisna država s oko 1,6 milijuna stanovnika, od kojih velika većina ne želi živjeti pod vlašću Beograda. Europska komisija godinama upozorava na političke pritiske na suce i državne odvjetnike u Srbiji, a na prosvjedima gotovo nije bilo zastava Europske unije; kada bi se poneka pojavila, događalo se da su je prosvjednici fizički uklonili.
