Donald Trump najavio je na skupu u Lubbocku u Teksasu da njegova administracija "ukida" propise iz Bidenova razdoblja koji su naftne i plinske kompanije obvezivali na odgovornost za velika ispuštanja metana, plina koji pridonosi zagrijavanju planeta. Prema njegovim riječima, promjena će potrošačima i proizvođačima energije uštedjeti 45 milijardi dolara.
Trump je kazao i da će ta odluka osloboditi 210 milijuna barela nafte, što je otprilike deset dana američke potrošnje nafte. "Večeras službeno ukidam Bidenove skupe i nepotrebne propise o metanu kako bih uštedio potrošačima i proizvođačima energije", izjavio je Trump. Propise je opisao kao "paralizirajuće propise o metanu koji su uzrokovali divljanje cijena" za male naftne i plinske operatere. Cilj poteza je potaknuti više domaćeg bušenja dok se Trump suočava s kritikama zbog visokih cijena goriva proizašlih iz američkog rata s Iranom.
Administrator Agencije za zaštitu okoliša (EPA) Lee Zeldin pohvalio je u priopćenju Trumpov potez "da okonča rat protiv nafte i prirodnog plina" revidiranjem propisa o nafti i prirodnom plinu u okviru Zakona o čistom zraku. Prema EPA-i, predložena mjera trebala bi donijeti 45 milijardi dolara uštede potrošačima i poduzećima, uključujući mala poduzeća koja upravljaju marginalnim bušotinama. EPA procjenjuje i da će se proizvesti dodatnih 210 milijuna barela nafte te 1,41 bilijun kubičnih stopa prirodnog plina.
Industrijske udruge i korporacije radile su iza kulisa na razvodnjavanju propisa o metanu, prema materijalima trgovačkih udruga i dokumentima koje je putem Zakona o slobodi informiranja pribavila organizacija Fieldnotes, koja nadzire naftnu i plinsku industriju. Pravilo o metanu iz 2024. zahtijevalo je od operatera da eliminiraju i svedu na najmanju mjeru curenje, spaljivanje i ispuštanje metana te hlapljivih organskih spojeva štetnih za ljudsko zdravlje. Bilo je to prvi put da je savezna vlada uspostavila nacionalne zahtjeve za ograničenje emisija metana iz postojećih naftnih i plinskih postrojenja. Ranije pravilo, dovršeno pod Obaminom administracijom 2016., primjenjivalo se na nove i izmijenjene izvore.
U okviru programa za velike zagađivače, kompanije su morale istraživati velika curenja u blizini naftnih i plinskih postrojenja koja su treće strane otkrile pomoću EPA-om odobrene tehnologije daljinskog očitavanja. U ožujku 2025. administrator EPA-e Lee Zeldin najavio je da agencija preispituje propise iz Biden-Harrisova razdoblja "kako bi osigurala da ne sprječavaju Ameriku da oslobodi energetsku dominaciju i nastavi svoju putanju lidera u čistoj energiji i smanjenju emisija". Prošle godine SAD su iz svog naftnog i plinskog sektora emitirale više metana nego bilo koja druga zemlja u svijetu. Metan je odgovoran za najmanje četvrtinu današnjeg zagrijavanja.
Julia Kane, istraživačica u Fieldnotesu, rekla je da Trumpova EPA daje naftnim i plinskim korporacijama upravo ono što žele. "Naftna i plinska industrija kaže da je 'dobronamjeran' partner željan pomoći u oblikovanju propisa, ali iznova i iznova radi iza kulisa kako bi ih odgodila i oslabila", kazala je Kane. Dokumenti koje je pribavio Fieldnotes, uključujući kalendarske događaje, prezentacije i obrasce za zahtjeve za sastanke, pokazuju da su se industrijske skupine i kompanije sastale s EPA-om kako bi razgovarale o propisima o metanu najmanje 38 puta tijekom prve godine aktualne administracije. "Mislim da je to jednostavno izvanredna razina pristupa", rekla je Kane.
Tijekom konferencijskog poziva s predstavnicima industrije prošle godine, izvršni direktor Independent Petroleum Association of America Lee Fuller opisao je razgovor s osobljem EPA-e: "Bio je to jedan od zanimljivijih sastanaka koje smo ikad imali, samo zato što su odjednom bili voljni razgovarati s nama. I također su odjednom bili voljni razgovarati o stvarima koje smo godinama pokušavali navesti da učine, a nikada im nisu dopustili da dođu na radar."
Na Trumpovu skupu u Corpus Christiju ranije tog dana Trump je pozdravio Harolda Hamma, rekavši da je osnivač Continental Resourcesa u publici. U travnju je Continental Resources poslao pismo EPA-i u kojem se usprotivio mjerama iz propisa o metanu koje zabranjuju rutinsko spaljivanje pridruženog plina. Otkako je EPA u ožujku 2025. najavila da više neće provoditi propise o nafti i plinu, naftni i plinski operateri ispustili su, odzračili ili spalili prirodni plin u vrijednosti od 7 milijardi dolara, prema izračunima Environmental Defense Funda.
Rosalie Winn, viša direktorica i glavna savjetnica u Environmental Defense Fundu, rekla je da Trumpova administracija nastoji ograničiti sposobnost savezne vlade da učini bilo što u vezi s klimatskim onečišćenjem u svim najvećim sektorima odgovornima za emisije. "Ono što ova administracija radi jest omogućavanje najgorim zagađivačima u industriji da nastave zarađivati sve više na račun američkih potrošača dok rasipaju energiju", kazala je Winn.
Govoreći u Lubbocku u Teksasu u utorak, Donald Trump najavio je ukidanje saveznih pravila koje je Bidenova administracija izdala 2023. kako bi prisilila naftne i plinske kompanije da smanje emisije metana, "superzagađivačkog" plina koji zadržava toplinu u atmosferi. Trump je svoj skup u Corpus Christiju u Teksasu u utorak upriličio uz golemi naftni tanker Angerona, za koji je predsjednik rekao da je upravo stigao iz Venezuele noseći mu osobni dar: milijun barela nafte.
Visoki dužnosnik State Departmenta rekao je za Associated Press da će SAD "izdati vize Fláviju Bolsonaru i njegovoj obitelji te im dopustiti ulazak u Sjedinjene Države". U svom obraćanju pristašama u Lubbocku u Teksasu Trump je napao Jamesa Talarica, demokratskog kandidata za Senat, zbog toga što je pokazao suosjećanje prema transrodnoj djeci koja su 2023. demonstrirala za svoja prava u teksaškom državnom kongresu. Trump je neistinito izjavio da su "naše cijene benzina niže nego kad je Barack Hussein Obama — naše cijene nafte, benzina, niže nego što su bile s Obamom".
Kongresmen Joaquin Castro, teksaški demokrat, objavio je: "Izgubiti izbore nije osnova za azil. Ipak, Trumpova administracija daje Fláviju Bolsonaru sigurno utočište u Sjedinjenim Državama. U Brazilu se protiv njega vodi istraga zbog navodne korupcije, pranja novca i valutne utaje te mu je naloženo da preda putovnice. Trumpova administracija duguje Kongresu odgovore o svojoj ulozi u pomaganju Bolsonaru da pobjegne iz Brazila kršeći brazilski zakon."
Brazilski novinar Octavio Guedes rekao je da Bolsonaro "ne bježi od diktature". "Flávio Bolsonaro bježi iz zemlje u kojoj se slobodno kandidirao — zemlje u kojoj je njegov brat senator, drugi brat savezni zastupnik, njegova stranka ima većinu u oba doma Zastupničkog doma i Senata, a njegova pomajka je senatorica. Bježi iz zemlje u kojoj je 59 milijuna ljudi izašlo na birališta i slobodno glasovalo za njega. Ukratko, bježi od demokracije. Bježi od obračuna s pravosuđem", kazao je Guedes.
Govoreći u obranu svog predsjedničkog mandata u Lubbocku u Teksasu u utorak, Donald Trump ponovno je ustvrdio da je njegov rat s Iranom bio nužan kako bi se Iranu spriječilo da dođe do nuklearnog oružja, unatoč američkoj obavještajnoj procjeni.
