U Brazilu su u nedjelju zatvorena birališta nakon prvog kruga predsjedničkih izbora na kojima se lijevi predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva bori za četvrti nestalni mandat protiv krajnje desnog senatora Flávija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara. Lula je glasovao u nedjelju ujutro u São Bernardo do Campu, industrijskom gradu u kojem je započela njegova politička karijera prije gotovo pola stoljeća.
Lula je poručio da će ljudi morati birati između jačanja demokracije i barbarstva. Umanjio je značaj anketa objavljenih u subotu koje su pokazale da je utrka potpuno otvorena, rekavši da će se prava anketa provesti tog dana. Flávio Bolsonaro glasovao je u sjevernoj zoni Rio de Janeira i pozvao birače drugih desnih kandidata da mu daju glas u znak prosvjeda. Kazao je da njegove interne ankete pokazuju da ljudi koji bi inače glasali za druge kandidate, a koji su također protiv Lule, već glasaju za njega, izrazivši nadu da će to biti dovoljno za pobjedu u prvom krugu.
Dva kandidata izmjenjivala su se na čelu predizbornih anketa u završnici, što ishod čini nepredvidivim. Obojica su se usredotočila na uvjeravanje neodlučnih birača u nadi da će dosegnuti 50 posto plus jedan glas. Ako nijedan kandidat ne prijeđe taj prag, održat će se drugi krug 25. listopada.
Lula, koji ima 80 godina, pozicionirao se kao jedan od posljednjih regionalnih čelnika spremnih reći ne Donaldu Trumpu. Nedavno je optužio američkog predsjednika da se pokušava umiješati u brazilske izbore u Bolsonarovu korist. Flávio Bolsonaro, koji ima 45 godina, često hvali američkog predsjednika i obvezao se pridružiti koaliciji protiv narkokartela koju predvode SAD, a koja je u zračnim napadima ubila desetke ljudi i provela vojne operacije diljem regije.
Jair Bolsonaro služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja državnog udara nakon neuspješnog pokušaja reizbora 2022. godine. Zbog čestih zdravstvenih problema trenutačno je u kućnom pritvoru, a zabranjeno mu je objavljivanje na društvenim mrežama i javne izjave. Nema sumnje da Flávio Bolsonaro ima očevu podršku. Na početku godine ankete su sugerirale da bi birači Bolsonara radije podržali kandidaturu guvernera São Paula Tarcísia de Freitasa ili bivše prve dame Michelle Bolsonaro, no bivši predsjednik odabrao je svog najstarijeg sina.
Brazil je jedna od rijetkih latinoameričkih zemalja koja još ima lijevu vladu nakon vala desnih i krajnje desnih izbornih pobjeda u regiji te preuzimanja Venezuele od strane SAD-a nakon zarobljavanja Nicolása Madura. Pobjeda Bolsonara produžila bi taj val pobjeda desnih kandidata usklađenih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, dok bi Lulin reizbor stvorio probleme Washingtonu, koji se s njegovom vladom sukobljavao oko trgovine i sigurnosti.
Kampanju je obilježio skandal u kojem je senator snimljen kako od bankara optuženog za korupciju traži 26,8 milijuna dolara za financiranje filma o svom ocu. Bilo je i spekulacija da bi Bolsonaro mogao ukinuti status brazilskoj široko cijenjenoj zaštitnici. Kampanju aktualnog predsjednika pogodile su optužbe za korupciju, još pod istragom, koje uključuju njegovog sina i bivšeg pomoćnika. Bio je i skandal koji uključuje suce vrhovnog suda i koji se, iako nema veze s Lulom, smatra poticajem za "antisisitemski" glas, a time i glas protiv aktualne vlasti.
Claudinei Ferreira Viana, 45-godišnji voditelj radionice u Pinhaisu u državi Paraná, jedan je od senatorovih pristaša. Rekao je da bi njegov prvi izbor bio Jair Bolsonaro, ali budući da je ovaj u kućnom pritvoru i da nema drugog dovoljno snažnog desnog kandidata koji bi se suprotstavio aktualnom predsjedniku, glasuje za Flávija. AMC, 40-godišnjakinja koja je zamolila da se identificira samo inicijalima jer se boji odmazde lokalne konzervativne vlade u unutrašnjosti države Amazonas, glasovat će za Lulu "zbog brojnih programa koje je stvorio za potporu najranjivijim skupinama". Kazala je da je Jair Bolsonaro oslabio zaštitu autohtonih naroda te da bi sve što je Lula učinio u protekle četiri godine na jačanju te zaštite i očuvanju Amazone bilo ozbiljno ugroženo ako njegov sin dođe na vlast.
Prema brazilskom Vrhovnom izbornom sudu (TSE), više od 158,7 milijuna Brazilaca, uključujući milijun ljudi u inozemstvu, ima pravo glasa na izborima. Lulu izaziva 11 kandidata, no agregator anketa BBC Brazil pokazuje da će kandidati osim Lule i Bolsonara dobiti samo oko 10 posto glasova. TSE nije odredio točno vrijeme objave službenih rezultata, ali se očekuju unutar nekoliko sati jer je glasovanje elektroničko, a iskustvo iz prethodnih izbora pokazuje da rezultati obično stižu brzo.
Neke zemlje u kojima Brazilci u inozemstvu mogu glasovati već su objavile preliminarne podatke o prebrojenim glasovima. U Kini je Lula osvojio 56,63 posto glasova, dok je Bolsonaro drugi s 31,33 posto. Lula je pobijedio i u Južnoj Koreji, Novom Zelandu i Saudijskoj Arabiji. U Izraelu je Bolsonaro osvojio 74,40 posto važećih glasova, a u Japanu 71,59 posto.
Današnji rezultat odredit će i sastav Senata od veljače 2027. godine, budući da se bira 54 od 81 senatorskog mjesta, što čini dvije trećine doma. Trenutačno je najveći blok u Senatu Bolsonarova Liberalna stranka (PL), a slijedi Socijaldemokratska stranka (PSD), koja je sudjelovala u koalicijskoj vladi pod Lulom. Brazilci će u nedjelju birati i 27 državnih guvernera, članove državnih zakonodavnih tijela, svih 513 članova saveznog kongresa i 54 od 81 senatora. Na prošlim izborima prije četiri godine Lula je tijesno pobijedio Flávijevog oca Jaira, koji je kasnije osuđen zbog planiranja državnog udara nakon što su tisuće njegovih pristaša upale u brazilski Kongres, te mu je zabranjeno kandidiranje.
