Margaret Hamilton, računalna pionirka i znanstvenica s Massachusetts Institute of Technologyja (MIT), umrla je 30. rujna u 90. godini, objavio je MIT u srijedu.
Hamilton je vodila razvoj softvera za misiju na Mjesec, a njezin je softver pokretao prvo slijetanje na Mjesec. Programirati je naučila pod mentorstvom renomiranog MIT-ovog meteorologa, a programiranje je potom usavršavala u institutovom laboratoriju. Ondje je pisala softver koji je mogao otkriti neprijateljske zrakoplove. Kada je institut dobio NASA-in ugovor za razvoj Apollo softvera za let, prihvatila je tu priliku.
"Bila sam prva programerka koja se pridružila i prva žena koju su zaposlili", izjavila je Hamilton.
Godine 1969., nekoliko minuta prije nego što se letjelica Apollo 11 trebala spustiti na površinu Mjeseca, oglasio se alarm računala na letjelici, označavajući hitan slučaj. Suočeni s odlukom hoće li prekinuti misiju, letjelica je nastavila dalje, a softver je radio točno onako kako su Hamilton i njezin tim namjeravali.
"Ubrzo je postalo jasno da softver ne samo da obavještava sve da postoji problem povezan s hardverom, nego ga i kompenzira – ponovnim pokretanjem i ponovnim uspostavljanjem zadataka najvišeg prioriteta. Mehanizmi otkrivanja i oporavka od pogrešaka priskočili su u pomoć", izjavila je Hamilton.
Na taj se incident osvrnuo Barack Obama kada joj je 2016. uručio Predsjedničku medalju slobode. "Naši astronauti nisu imali mnogo vremena, ali na sreću imali su Margaret Hamilton", izjavio je Obama.
Hamilton je iza sebe ostavila kćer, zeta, dva unuka i četvero praunuka, prema MIT-u. U intervjuu za MIT News 2009. izjavila je: "Gledajući unatrag, bili smo najsretniji ljudi na svijetu; nije bilo izbora nego biti pioniri; nije bilo vremena za početnike."
