Nikada se toliko novca nije ulagalo u neku novu tehnologiju kao što se ulaže u umjetnu inteligenciju, a ti iznosi zasjenili su potrošnju na željeznicu ili internet kada su te tehnološke revolucije bile zvijezde kapitala. Prema projekciji PwC-a, kumulativna globalna potrošnja samo na podatkovne centre mogla bi do 2050. godine premašiti 30 bilijuna dolara, što je gotovo jednako vrijednosti izdanih američkih državnih obveznica. PwC je istaknuo da se iznosi izdvojeni za razvoj željeznice ili interneta čine 'patuljastima' u odnosu na današnje, čak i nakon prilagodbe inflaciji.
Tvrtka Anthropic planira potrošiti 518 milijardi dolara u nadolazećim godinama, prema prospektu za inicijalnu javnu ponudu koji je vidio Reuters. To je više od 100 puta više od Anthropicova prihoda iz 2025. Podupiratelji Anthropica tvrde da će tehnologija umjetne inteligencije biti transformativnija od pojave parnih strojeva i industrijalizacije koju su pokretali.
Ekonomisti upozoravaju da se iza vrtoglavih projekcija i golemih izdataka tvrtki za umjetnu inteligenciju kriju pretpostavke o golemim dobicima produktivnosti i budućoj dobiti, no dosad se nije pokazalo mnogo dokaza da se mogu i ostvariti. JP Morgan je u kolovozu napisao da dobici produktivnosti u SAD-u 'ostaju nedostižni'. Studija Bain & Company rekla je da dobici produktivnosti s postojećih tržišta neće biti dovoljni da opravdaju trenutne izdatke te da se 'moraju pojaviti potpuno nova tržišta kako bi se zatvorio jaz u financiranju'. Bain je dodao da američki teškaši poput Googlea, Amazona i Microsofta, i drugi u utrci umjetne inteligencije, trebaju pronaći više od 4,2 bilijuna dolara novih prihoda u sljedećih pet godina kako bi financirali razvoj.
Samo u SAD-u, koji prema nekim procjenama čini oko tri četvrtine ukupnih svjetskih ulaganja u AI, ulaganja bi u razdoblju od 2025. do 2032. mogla dosegnuti oko 9 bilijuna dolara. To je ekvivalentno godišnjoj potrošnji od 3,2 posto američkog BDP-a, prema riječima Stijna Van Nieuwerburgha, ekonomista s poslovne škole Columbia Business School. Van Nieuwerburgh procjenjuje da bi američki sektor umjetne inteligencije do 2032. morao ostvarivati oko 3,55 bilijuna dolara godišnjeg prihoda kako bi osigurao povrat ulaganja od 10 posto. Trenutačno američki sektor umjetne inteligencije ostvaruje tek djelić tog iznosa.
Dario Amodei iz tvrtke Anthropic izjavio je da bi budućnost s umjetnom inteligencijom mogla biti 'nešto transcendentalno lijepo'. Sam Altman iz OpenAI-ja rekao je da će 'tempo stvaranja novih čuda biti golem' kako modeli budu učili sami sebe poboljšavati i ubrzavati tehnološke iskorake. Diane Coyle, ekonomistica sa Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji, istaknula je da je u slučaju prijašnjih revolucionarnih tehnologija obično bilo potrebno između 10 i 50 godina da se njihov utjecaj na produktivnost u potpunosti odrazi na gospodarstvo.
Amodei je prošle godine predvidio da bi umjetna inteligencija u roku od pet godina mogla eliminirati polovicu svih početničkih radnih mjesta u uredskom sektoru. Neki istraživači kažu da se čini da je to bilo ograničeno na otežavanje pronalaska posla onima koji traže uredski posao. Istraživači sa Sveučilišta Stanford rekli su u kolovozu da je zaposlenost radnika u dobi od 22 do 25 godina u industrijama izloženim umjetnoj inteligenciji, poput računovođa i paralegalnih djelatnika, bila 19 posto niža nego za poslove koje je umjetna inteligencija teško replicirala, poput čistača i građevinara.
Povijesni primjeri pokazuju da tehnološke revolucije ne prestaju nakon financijskih kriza. Vlakovi su nastavili prometovati nakon financijske krize iz 1873. koja je dovela do bankrota željezničkih magnata, a internet nije prestao funkcionirati nakon pucanja tzv. 'dot-com' balona krajem 1990-ih. Coyle je zaključila: 'Povijest nam pomaže da to razumijemo' i 'Sve dok nam ostaje infrastruktura potrebna za podršku svim budućim učincima na produktivnost, sve je u redu.'
