Infrastruktura za umjetnu inteligenciju mogla bi do 2050. godine stvoriti između 395 i 617 milijuna tona elektroničkog otpada, upozorava novo izvješće organizacije Basel Action Network (BAN). Ta bi količina ispunila između 15 i 23 milijuna brodskih kontejnera, a posloženi jedan za drugim stvorili bi niz dug oko 244 tisuće kilometara — otprilike šest puta više od opsega Zemlje.
BAN je neprofitna organizacija nazvana prema Baselskoj konvenciji, koja regulira međunarodni promet opasnog otpada i nastoji spriječiti njegovo prebacivanje iz razvijenih država u zemlje u razvoju. Izvješće pod naslovom "How Big Is the AI Waste Wave?" obuhvaća razdoblje od 2025. do 2050. godine.
Dosadašnje procjene uglavnom su se fokusirale na poslužitelje i akceleratore, poput grafičkih procesora, koji čine tek 13 posto ukupne mase opreme u podatkovnom centru. Kada se u obzir uzmu sustavi za napajanje, umrežavanje, hlađenje i ostala infrastruktura, ukupna količina otpada mogla bi biti 40 do 60 puta veća od najčešće citiranih akademskih predviđanja.
Izvješće navodi pet kategorija opreme: umrežavanje, distribuciju električne energije, sustave pričuvnog napajanja, poslužitelje s akceleratorima i sustave hlađenja. Zajedno, ta oprema teži oko 7000 metričkih tona u referentnom podatkovnom centru za AI snage 100 MW, a velik dio te opreme morat će biti zamijenjen prilikom nadogradnje postrojenja. Samo jedno postrojenje od 100 MW sadrži oko 2700 tona bakra u kablovima i sabirnicama.
Model BAN-a polazi od planova industrije o izgradnji novih kapaciteta i izračunava potencijalnu količinu otpada koja proizlazi iz takvog širenja. Pretpostavlja da će oprema u najsuvremenijim AI podatkovnim centrima biti povučena iz upotrebe u roku od nekoliko godina, a ne desetljeća, kako tehnologija bude zastarijevala. Prilikom zamjene serverskih ormara koji troše između pet i 15 kW onima koji troše 50 do 140 kW, što je potrebno za AI radna opterećenja, velik dio postojeće infrastrukture za napajanje mora se ukloniti i zamijeniti novom.
GPU-ovi i drugi AI akceleratori zamjenjuju se svake dvije do tri godine, tvrdi BAN, u usporedbi s pet do sedam godina za tradicionalne poslužitelje opće namjene. Model pretpostavlja da vlasnici zamjenjuju cijele poslužitelje prilikom nadogradnje na najnoviju generaciju Nvidijinih GPU-ova. BAN tvrdi da je to vjerojatno jer proizvođači originalne opreme koji isporučuju hiperskalere obično isporučuju potpune, unaprijed konfigurirane sustave. Ostala oprema ima različite cikluse zamjene: tri do četiri godine za mrežnu infrastrukturu, osam godina za distribuciju energije te pet godina za rezervne sustave napajanja i hlađenja.
U izvješću se navodi da nijedan hiperskaler, vlada ili međunarodno tijelo nije objavilo plan za rukovanje elektroničkim otpadom uzrokovanim umjetnom inteligencijom u predviđenim razmjerima. Također se upozorava da nema dovoljno infrastrukture za sigurnu obradu čak ni trenutnih količina. Sljedeće bi trebalo ispitati kako ponovna upotreba, obnova i prenamjena mogu smanjiti količinu elektroničkog otpada, zatim njegovu potencijalnu toksičnost, uključujući kontaminaciju perfluoroalkilnim i polifluoroalkilnim tvarima (PFAS), te načine ublažavanja rizika.
