Svakoga dana u Hrvatskoj zbog pušenja umire 25 ljudi, a godišnje zbog te navike zemlja izgubi grad veličine Knina. Ti su podaci izneseni na Nacionalnoj konferenciji "Sveobuhvatni pristup kontroli duhana - od politike do prakse", koja se održava u Šibeniku u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu međunarodnog projekta koji sufinancira Europska unija.
Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj puši 38 posto odraslih građana, dok udio pušača u dobi od 25 do 34 godine prelazi 40 posto. Hrvatska je tako među negativnim rekorderima u Europskoj uniji, gdje prosjek pušenja kod odrasle populacije iznosi oko 24 posto.
Stručnjaci upozoravaju da nema organa u ljudskom tijelu koji ne trpi teške posljedice konzumiranja duhanskih proizvoda. Posljedice pušenja uključuju kardiovaskularne i respiratorne bolesti te zloćudna oboljenja, a šteta se ne zaustavlja samo na zdravlju pojedinca.
Podaci međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je u posljednjih 30 dana oko 19 posto adolescenata pušilo, što je znatno iznad europskog prosjeka. Istodobno raste uporaba e-cigareta i drugih novih duhanskih proizvoda među mladima, koji su također štetni po zdravlje.
Posljedice pušenja svake godine u svijetu odnose više od 8 milijuna života, a čak 1,3 milijuna umrlih su pasivni pušači - osobe koje ne konzumiraju duhanske proizvode, ali žive s pušačima. U Hrvatskoj troškovi liječenja zdravstvenih tegoba izazvanih pušenjem dosežu oko pola milijarde eura godišnje, a pušenje šteti gospodarstvu i zbog dugotrajnih bolovanja, smanjene radne sposobnosti i ranijeg umirovljenja.
Na konferenciji stručnjaci raspravljaju o mjerama za smanjenje korištenja duhanskih proizvoda u Hrvatskoj. Mjere uključuju javnozdravstvene kampanje, prevenciju, poreznu politiku, pomoć ljudima koji žele prestati pušiti te veću kontrolu prodaje novih duhanskih proizvoda mladima. Cilj je da Hrvatska dostigne zemlje Unije na putu za Europu bez duhanskog dima.
